Mnogi su osjetljivi i sujetni na svoje “znanje” iz automobilske tehnologije, premda je bez utemeljenja. Zbog toga nastaju problemi, uz veće ili manje troškove, a izlažete se i opasnostima.AUTOR: Željko Marušić/autoportal.hr
Automobilska tehnologija slična je nogometu. Većina vozača misli da sve zna, premda je to “znanje” utemeljeno na predrasudama i pogrešnim stavovima. Problem je što mnogi nisu dobro upoznati s osnovnim stvarima, a smatraju da sve dobro znaju i da im nitko ne treba “soliti pamet”. Mnogi su osjetljivi i sujetni na svoje “znanje” iz automobilske tehnologije, premda je bez utemeljenja. Zbog toga nastaju problemi, uz veće ili manje troškove, često se ugrožava sigurnost.
Ovo je 10 zabluda zbog kojih gubite novac i ugrožavate sigurnost:
1. Motor mog auta ne troši ni kapi ulja
Ova štetna zabluda ima poveznicu s poznatom anegdotom o supruzi koja je, braneći suprugu prekomjerno konzumiranje vina, svakodnevno kontrolirala je li bačva napunjena do vrha. A suprug je potajice iz otvora na dnu izlijevao vino, a gore ulijevao vodu.
Svaki motor nužno troši motorno ulje, jer treći klipni prsten (strugač ulja), zadužen za struganje ulja sa stijenki, kad klip ide iz gornje u donju mrtvu točku, ne ostruže cjelokupni sloj ulja sa stijenki cilindara.
U protivnom počelo bi ubrzano trošenje, s rizikom zaribavanja motora. Zbog toga ta mala količina zaostalog ulja u sljedećem ciklusu izgori. Potrošnja ulja se povećava starenjem, kad uz pojačano izgaranje treba računati i na curenje. Istodobno se količina nadomješta kapanjem neizgorenog goriva iz cilindara, odnosno propuštanjem na brizgaljkama, što se cijedi u karter. To je posebno izraženo kod dizelaša. Dakle, ne produžavajte interval izmjene, a ako želite dobro svom motoru, ulje s filtrom izmijenite na 10.000 km.
2, Bolje s manjkom ulja, nego uliti različito
Iznimno je važno ukloniti predrasudu o štetnosti miješanja motornih ulja. To datira iz starih vremena, kad dodaci u motorno ulje nisu bili potpuno kompatibilni. Danas su svi aditivi i sva ulja na tržištu potpuno kompatibilna i nema nikakvih problema s miješanjem.
Pogotovo je besmisleno zazirati od prelaska s jednog na drugo motorno ulje. Pri tome je dobro izmijeniti pročistač, a nikakvo ispiranje motora nije potrebno niti preporučljivo. Ako se upali lampica ulja, odmah zaustavite motor i dolijte ulje, po mogućnosti istih ili sličnih karakteristika.
Ni u kojem slučaju nije bolje voziti s manjkom ulja, nego uliti različito. Važno: čim se razina ulja spusti ispod sredine, između srtica s oznakama “min” i “max” dolijte ga do blizu gornje crtice.
3. Ljeti se ne smije tankirati ‘+do čepa’
Mnogi vozači misle da ljeti nije pametno puniti spremnik goriva do vrha, jer se tako povećava opasnost od eksplozije. No to je potpuno pogrešan zaključak!
Automobilski su spremnici goriva potpuno sigurni i na najvišim temperaturama, jer imaju odušak kroz koji izlazi višak benzinskih para u atmosferu. Zbog toga vjerojatno niste nikada čuli da je spremnik nečijeg automobila eksplodirao u sudaru (požari i eksplozije se događaju iz drugih razloga).
Ako se može govoriti o teoretskoj opasnosti, onda je prazan spremnik, ispunjen benzinskim parama, opasniji od punoga.
4. Vožnja s gorivom ‘na rezervi’ nije štetna
Vožnja s malo goriva u spremniku višestruko je štetna, jer je koncentracija nečistoća u gorivu najveća. Premda gorivo prolazi kroz filtar, povećava se rizik da nedovoljno čisto gorivo ubrza trošenje preciznih kliznih ploha i dosjeda brizgaljki. Elektromotor dobavne pumpe, uronjene na dnu spremnika, hladi tim gorivom pa se s manjkom goriva povećava rizik pregrijavanja i pregaranja.
Učestalom vožnjom s upaljenim signalom manjka goriva izlažete se riziku da ostanete bez goriva, što je u vožnji sigurnosni problem, a naknadno pokretanje dizelaša nije jednostavno i zahtjeva odlazak u servis, pa sve može ispasti skupo.
5. Na velikim vrućinama sniziti tlak u gumama
I ljeti i zimi trema biti propisan tlak u gumama, a vrlo je važno, ako se ide na put s punim automobilom, gume napuhati na tlak za puno opterećenje. Opasna je zabluda da ljeti treba snižavati tlak u gumama, jer se one zbog toga pojačano deformiraju te se dodatno zagrijavaju i ubrzano troše, a istodobno prije proklizavaju. Dakle, snižavanje tlaka u gumama ljeti je višestruko štetno i opasno, pogotovo ako vozite s punim opterećenjem. Rezervna guma treba biti napuhana 0,2 bara više.
6. Ljeti, na suncu, treba pokrivati gume
Suvremene gume sadrže UV-stabilizatore, koje ih štite od štetnog sunčevog zračenja i aditive protiv starenja te su otporne na sunčeve zrake. Zbog toga ih ljeti ne treba pokrivati, iako je za automobil “zdravije” da je u hladu. Nekoliko sati na najvećoj vrućini za gume nije nikakav problem. Puno je važnije paziti da se kod parkiranja blizu plaže ne ide na oštro kamenje, koje može lako oštetiti mekane bokove gume.
7. Zamjenski dijelovi jednako su kvalitetni kao i originalni
Premda mnogi ne vjeruju, ono što više košta, više i vrijedi. Originalni dijelovi napravljeni od kvalitetnijih materijala, boljom tehnologijom i izvedbom su dodatno kontrolirani. Zaboravlja se da je jednak trošak ugradnje dobrog i lošeg dijela. Kad dio otkaže, gubi se jedno i drugo, a u mnogim slučajevima ugrožava se sigurnost vožnje. Ali, to ne znači da zamjenski dijelovi nisu dovoljno dobri. Ako ispunjavaju BR certifikat potpuno zadovoljavaju potrebe automobila u servisnom interval, ali nemaju “strateške rezervu” za prekoračenja interval izmjene i dodatna opterećenja.
8. Niski su okretaji motora poželjniji od visokih
Za motor je najbolje da radi u srednjem režimu okretaja, u području najvećeg momenta (kod dizelaša oko 2500/min, kod benzinaca oko 3000/min). Mnogi misle da su niski okretaji zdravi za motor, a tada je podmazivanje i hlađenje loše te lako dolazi do suhog trenja. Štetu izazivaju i povećane vibracije, pogotovo ako se niskim okretajima vozi pri velikom opterećenju.
Dakle, preniski okretaji su jednako štetni kao previsoki, motor se doslovce uništava, a i potrošnja goriva je veća nego u optimalnom području.
9. Kad auto dulje stoji izvadite akumulator
Mnogi, kad auto duže stoji, vade akumulator iz automobila. Time rade dvije koristi – akumulatoru se produžava vijek, jer se struja manje gubi te je na suhom i ne prehladnom mjestu. Također, time se smanjuje rizik krađe. Ali sve što time “dobiju na mostu, izgube na ćupriji”, jer se znatno ubrzava hrđanje karoserije.
Naime, kad je akumulator u automobilu, minus pol je spojen na masu te se na površini lima stvara negativan naboj koji učinkovito štiti površinu lima od oksidacije (hrđanja). Zbog toga je, kad auto duže stoji preporučljivo povremeno paljenje motora, radi zaštite njegove unutrašnjosti i dopunjavanja akumulatora, što štiti karoseriju.
10. Ispod cerade automobil manje hrđa
Uh, kakva zabluda. Srećom, cerade za pokrivanje automobila sve manje se koriste, a i oni koji to rade vjerojatno ne znaju da je od toga više štete nego koristi. Naime ispod pokrova skuplja se vlaga, nema provjetravanja pa vlažan ambijent traje danima. To pogoduje i stvaranju mikroorganizama, koji ispuštaju štetne tvari, što ubrzava koroziju. Može doći i do štetnog ispuštanja boje cerade na lim. Cerada je korisna kao zaštita od grebanja i oštećenja.
AUTOR: . Željko Marušić, autoportal.hr
