Tijekom 2018. na cestama poginulo 313 osoba, 5,4 posto manje nego u 2017.

Širi dalje

Nije dobro, ali pozitivni pomaci ipak ohrabruju, pogotovo jer je trend do kolovoza, prema 2017., bio negativan, kad je niz brutalnih tragičnih nesreća ‘digao na noge’ javnost, a policija bitno pooštrila mjere protiv obijesnih vozača.

PIŠE: Željko Marušić/autoportal.hr

Prema podacima koji nisu konačni (možda će se pribrojiti preminuli do 30. siječnja 2019., koji su nesreću imali u 2018.), na hrvatskim je cestama tijekom prošle godine smrtno stradalo 313 osoba. To je 5,4 manje nego u 2017., kad je u prometnim nesrećama poginula 331 osoba.

Zanimljivo, do kolovoza, trend je, u usporedbi s vrlo lošom 2017. bio negativan, a onda su se desile stravične nesreće: na Jadranskoj magistrali u Starigradu, kad je pijani 16-godišnjak bez dozvole sportskim motociklom pokosio tri djevojke i jednu usmrtio, na Istarskom ipsilonu, kad je teško alkoholizirana riječka pročelnica, vožnjom u kontra smjeru udarila najprije u jedan, pa nastavivši zabila se u drugi auto, usmrtivši jednu osobu, potom u Ilici, kad je ekstremno neodgovorni, obijesni 20-godišnjak Mercedes-Benzom C63 AMG Coupe s 510 KS sumanutom brzinom na prometnici s ograničenjem 50 km/h izazvao jednu od najstravičnijih prometnih nesreća u hrvatskoj povijesti, s dvije poginule osobe i ozlijeđenima.

Javnost se ‘digla na noge’, a ključnu pozitivnu ulogu odigrali su mediji. Svi su vidjeli da je ‘vrag odnio šalo’, počelo se zazivati oštrije, drastičnije kažnjavanje najtežih prekršitelja, njihovom isključivanju iz prometa, na što sam proteklih deset godina ukazivao stotine puta, policija je krenula oštrije prema najtežim prekršiteljima. ubrzala se izrada prijedloga novog Zakona o sigurnosti prometa na cestama…

A onda se, u splitskoj Poljičkoj cesti, gdje je teško pijana vozačica Audija A3, projurivši kroz crveno svjetlo, na sebri usmrtila 19-godišnjakinju. Taj je događaj toliko uzbunio javnost, svi su počeli dizati glas, i vjerojatno će se pokazati da je to bio prijelomni trenutak u povijesti sigurnosti na hrvatskim cestama.

Velika je zasluga i na policiji što je, zasad privremeni broj poginulih na našim cestama tijekom 2018., za tridesetak manji nego što se moglo pretpostaviti ljetos.

Dakle, zasad privremeni rezultati ohrabruju, ali daleko su od toga da možemo biti zadovoljni, iz sljedećih razloga:

1. Prema Nacionalnom programu o sigurnosti cestovnog prometa 2011-2020 trebali bismo u 2020. imati ‘samo’ 213 poginulih. Ovogodišnjih sto više (+47%) pokazuje da se plan neće ispuniti.

2. Broj poginulih je dva posto veći nego 2016., kad ih je bilo 307.

3. Razmjerne brojke treba gledati i u kontekstu intenzivnog iseljavanja i to radno, dakle i vozački, najaktivnijeg dijela stanovništva, pa je tim pokazateljima realna razmjerna smrtnost na hrvatskom cestama oko 80 godišnje na milijun stanovnika, što je oko 60 posto više od prosjeka EU-a!

4. Najavljeni prijedlog oštrijih sankcija za najteže prekršitelje načelno je dobar, ali samo njime, bez sustavnog, cjelovitog pristupa, predstavljenog 5. prosinca 2018. u CVH, na stručnom skupu ‘Prijedlog mjera za povećanje sigurnosti u cestovnom prometu, stanje se neće bitno poboljšati.

POGINULI NA HRVATSKIM CESTAMA

1979. ………………1605 (‘crni’ rekord)

1990. ………………1360

2000. ……………… 655

2001. ……………… 647

2002. ……………… 627

2003. ……………… 701

2004. ……………… 608

2005. ……………… 597

2006. ……………… 614

2007. ……………… 619

2008. ……………… 664