JEDNO od pitanja koje uvijek dovede do žestokih rasprava pa i svađa je ono tko su bolji vozači – muškarci ili žene. Svatko ima svoje mišljenje, a pitanje je zaintrigiralo i znanstvenike. Istraživanja i statistički podaci obično daju prednost ženama, no mnogi će odlučno reći da se s njima ne slažu.
Oni koji prednost daju ženama reći će, među ostalim, da su pažljivije, smirenije, ne dokazuju se za volanom i nisu sklone rizicima. Oni koji muškarce stavljaju na tron tvrde primjerice da se muškarci ne bore s problemima koje sa sobom nosim PMS, da bolje procjenjuju situaciju na cesti, ne ometaju ih ogledala – i uspješniji su prilikom polaganja vozačkih ispita.
HAK: Muškarci više padaju na teoriji, žene na vožnji.
Prema podacima Hrvatskog auto kluba za 2014. godinu najneuspješnija polagačica praktičnog dijela ispita bila žena koja je vožnju polagala 12 puta, no ni najlošiji muškarac nije zabilježio puno manji broj izlazaka – njih 10.
Muškarci su zauzeli neslavne prve pozicije kada je u pitanju polaganje teorijskog dijela. Jedan ga je polagao 16, a njih četvorica 15 puta. Jedno polaganje manje, po 14 puta, imaju tri žene. I u top 20 najneuspješnijih polagača više je žena 13, dok je muškaraca sedam.
No, iz HAK-a poručuju da se s godinama smanjuje broj neuspješnih polagača i Hrvati su sve bolji u polaganju i teorijskog i praktičnog dijela vozačkog ispita.
A pitanje oko kojeg se lome koplja i oko kojeg se vjerojatno nikad nećemo dogovoriti postavili smo i magistri psihologije i suradnici na kolegiju Prometna psihologija na Filozofskog fakultetu u Osijeku, Ivi Anić. I ona se slaže da se radi o jednom od najčešćih, ali i najsloženijih pitanja.
‘Kada se govori o tome tko je bolji vozač, prvo se treba zapitati što to točno znači biti bolji vozač? Je li to osoba koja ima bolje vrijeme reakcije, bolju kontrolu nad vozilom ili možda osoba koja nema prometnih nezgoda?!’, objasnila je i nastavila.
‘Gledajući statistički, neki podaci pokazuju da muškarci sudjeluju u dvostruko više prometnih nesreća što se dijelom može objasniti njihovom većom prisutnosti u prometu i dužinom koju prelaze. Kontrolirajući broj prijeđenih kilometara žena postoje neslaganja u rezultatima istraživanja; jedni navode kako prilikom kontroliranja dužine vožnje žene imaju više nesreća, dok drugi navode da žene imaju 30% manju vjerojatnost od sudara kada se kontrolira broj prijeđenih kilometara. Prometna statistika je utoliko i neprecizna jer se uglavnom bilježe teže prometne nesreće, često s težim posljedicama. Manje prometne nesreće ‘kvrcavice’ često ne uđu u statistiku prometnih nesreća. Također, statistika prometnih nesreća nam ne govori ništa o greškama koje vozači/ice čine i koje su mogle dovesti do nesreće, ali nisu’, kaže.
Pitanje bez točnog odgovora
Dotaknula se i stila vožnje.
‘Gledajući stil vožnje, istraživanja su pokazala kako su muškarci skloniji prekršajima, posebice oni koji češće voze, a žene su sklonije pogreškama. Dosta je istraživanja pokazalo da muškarci imaju bolje razvijene perceptivno – motorne vještine (vještine povezane s pokretom koje omogućuju interakciju s okolinom, što bi u vožnji značilo primanje informacija iz okolino i postupanje u skladu s njima) ili se precjenjuju na toj vještini, dok se za žene pokazalo da su njihove vještine bazirane na sigurnosti (vještine koje omogućuju ranije uočavanje i izbjegavanje nesreće), da su sklonije poštivanju pravila i zabrinutije ishodom ponašanja’, objašnjava.
I čini se i ovaj put da je riječ o pitanje na koji točnog odgovara nema, odnosno svaki odgovor je točan.
‘Da skratim i zaključim, ne može se reći tko je ‘bolji’ vozač, postoje individualne razlike među vozačima/icama, a ulogu igra i samoprocjena vozačkih sposobnosti. Ono što se može zaključiti, i u čemu se većina istraživanja slaže je da su muškarci, posebice mladi, skloniji i spremniji na riskiranje što logično dovodi do veće opasnosti od prometnih nesreća, te su time i zastupljeniji u prometnoj statistici’, zaključuje Anić.
Dnevnik.hr/foto:press
