Velik broj glazbenika, glumaca, umjetnika i slavnih osoba iskazalo je svoju potporu inicijativi SOS za Jadran, koja za cilj ima sprečavanje bušenja i eksploatacije plina u hrvatskome moru.
Meri Cetinić poručuje kako će se boriti za Jadran bez novih bušotina, a dodaje kako strahuje da se moru nešto ne dogodi.
“Da shvatimo da već imamo bogatstvo, jedan ogromni rudnik zlata, i nemojmo to sad zatrpati da bi našli nešto deseto”, kazala je Meri. Uz nju, protiv bušenja su i Oliver Dragojević, Goran Grgić, Miroslav Škoro i Luka Barbić. Barbić tako najavljuje angažiranje i u vidu akcija.
“Svakako smo protiv toga. Pokušat ćemo se što više angažirati da zaustavimo tu besmislicu”, kaže TBF-ovac.
Oliver Dragojević izložio je razloge zbog kojih se protivi bušenju Jadrana, odbacujući medijske navode kako ima namjeru ući u politiku.
Oliver: Pjevači bude svijest kod ljudi
“Taman sam došao trajektom iz Vela Luke i dio puta je bio po danu, pa sam gledao u to more i ne mogu se oteti dojmu da je to nešto najljepše na svijetu. Usput sam pročitao jedan članak u kojem me se veže uz politiku – ja sam čovjek koji nikad nije bio i nikad neće biti u politici. A što se mora tiče, ja ga toliko volim da ja moram nešto reći jer sam nervozan kad se slučajno pomisli na nekakvo onečišćenje Jadrana”, kazao je.
“Mi pjevači, estrada – možemo pjevati, apelirati, probuditi svijest kod ljudi. Ustvari trebalo bi pitati sve Hrvate i Hrvatice i ljude koji žive u Hrvatskoj da samo kažu ‘da’ ili ‘ne’. Mislim da to nije teško ispitati i da je to najpoštenije. A mi smo obavezni generacijama koje dolaze ostaviti nekakvu ljepotu. Volimo se pohvaliti u svijetu s morem i stvarno stranci kad čuju za Jadrana kažu – ludilo. Šteta je, nemojmo to uništiti.
Vi znate da Jadran ima struje s jedne i druge strane, oni imaju pijesak, mi imamo kamen. Ako se bilo kakav incident dogodi, a siguran sam da ima rizika, pogledajte Meksiko, Novi Zeland.. I oni dignu pijesak i nafte nema. A mi moramo kamen čistiti skoro pa s četkicom za zube. To je nemoguće očistiti. Ja sam protiv tih bušotina. Mi nismo naftna zemlja, mi smo turistička zemlja”, zaključuje Oliver.
Agencija za ugljikovodike dobila je nakon javne rasprave skoro 3000 primjedbi na stratešku studiju utjecaja na okoliš, a iz Agencije poručuju kako će projekt biti višestruko koristan.
“Od energetske neovisnosti Hrvatske, s obzirom da mi sad trenutno uvozimo oko 30 posto plina i 80 posto nafte, do ogromne koristi za državni proračun.
Jedan dugoročni period gdje je potencijal i izgradnje naftnih platformi u našim brodogradilištima i zapošljavanje nove radne snage”, rekla je Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike.
Greenpeace: Napravit ćemo sve da zaštitimo Jadran
Iz INA-e, jedne od pet tvrtki koje su dobile dozvolu za istraživanje Jadrana, poručuju kako im je sigurnost glavni prioritet te kako su
“Šanse za bilo kakve neugodne situacije se mjere u promilima. Nama je sigurnost broj jedan, nama je sigurnost prije svega”, tvrdi Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja INA-e.
U INA-i dodaju kako se sličan incident nikada nije dogodio, ali ipak ističu – nema apsolutne sigurnosti.
U Greenpeaceu ističu kako će poduzeti sve dostupne mjere kako bi zaustavili eksploataciju nafte i plina u Jadranu.
“Mi ćemo napraviti sve što je u našoj moći u skladu s našim resursima i s našom misijom, a to je smatramo interes svih nas – zaštita našeg zajedničkog blaga – Jadrana”, kazao je Zoran Tomić iz Greenpeacea.
MP/Foto:arhiv
