U Hrvatskoj je u 2022. skupljeno oko 39.000 tona otpadnih vozila od čega je cijela količina i obrađena, te 26.500 tona otpadnih guma od čega je oporabljeno 23.000 tona, čime je Hrvatska ispunila, pa i premašila ciljeve propisane EU direktivama i Zakonom o gospodarenju otpadom.
Prema najnovijem izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja stopa ponovne uporabe i oporabe otpadnih vozila iznosila je oko 97 posto, a cilj je bio 95, odnosno 85 posto za ponovne uporabe i recikliranje, rekli su Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Istaknuli su kako je od 2007. godine od kada je uspostavljen sustav koji organiziraju, prikupljeno oko 500 tisuća otpadnih vozila.
Svaki posjednik koji preda ovlaštenom sakupljaču stari neispravni automobil koji sadrži osnovne dijelove dobit će naknadu od 13 centi ( 1 kuna) po kilogramu. Nešto manje, sedam centi po kilogramu, dobit će oni koji predaju necjelovito vozilo.
Država plaća 130 eura za olupinu auta
Poručuju kako stoga nema potrebe da stari automobili završavaju u prirodi ili godinama trunu po dvorištima jer se sve može riješiti jednim telefonskim pozivom ovlaštenom sakupljaču i uz to zaraditi oko 130 eura pri predaji starog neispravnog vozila.
Prilikom predaje vozila posjednik mora ovlaštenom sakupljaču dati dokaz o vlasništvu, odnosno presliku prometne dozvole otpadnog vozila koje predaje.
Ako nije upisan kao vlasnik treba predati presliku drugog dokumenta iz kojeg je razvidno da je otpadno vozilo njegovo vlasništvo ili ovjerenu punomoć od stvarnog vlasnika da se vozilo daje na oporabu. Dokazom se smatra i rješenje o plaćenoj naknadi Fondu ili potvrda o provjeri registriranosti vozila.
Od ovlaštenog obrađivača posjednik će dobiti potvrdu koju je dužan predati u stanici za tehnički pregled prilikom odjave tog vozila.
U Fondu kažu da upravo ovako posložen sustav daje odlične rezultate pa ne čudi da Hrvatska, kad je u pitanju gospodarenje otpadnim vozilima, ali i gumama, premašuje ciljeve. Napominju kako se u automobilima nalazi niz opasnih tvari, koje ako se neadekvatno zbrinu mogu uzrokovati zagađenja prirode i okoliša.
Isto tako, motorno vozilo sadrži i cijeli niz vrijednih sekundarnih sirovina, osobito metala, koji se mogu dalje iskoristi u proizvodnji novih proizvoda.
Ovlaštenje za obradu otpadnih vozila ima tvrtka Ce-Za-R koja ima organiziranu sakupljačku mrežu na cijelom teritoriju Hrvatske.
Nažalost, kažu u Fondu, usprkos tome što postoji uređen sustav jednostavnog zbrinjavanja otpadnih automobila, ima primjera kad su auto-olupine izvlačili iz mora i jezera. Neke su u sklopu svojih akcija u suradnji sa speleološkim društvima i Hrvatskom gorskom službom spašavanja izvlačili čak i iz spilja i provalija.
Zbog toga je Fond osmislio i dodatni program kojim sufinancira zbrinjavanje otpadnih automobila koji su zatečeni u nacionalnim parkovima i parkovima prirode te na otocima. U takvim akcijama uklonjeno je 500-tinjak olupina koje su bile odbačene u prirodi.
Kažu da će i dalje nastaviti s unaprjeđivanjem sustava zbrinjavanja otpadnih automobila, te će kroz razne eko-akcije poticati javnost da dotrajale automobile, ali i stare električne i elektroničke aparate i uređaje zbrinu na pravilan i za okoliš neškodljiv način.
Oporabljeno 84 posto odvojeno skupljenih otpadnih guma
Slično dobra situacija, kad je u pitanju ispunjavanje ciljeva Europske unije, jest i s otpadnim gumama.
Na hrvatsko tržište je 2022. stavljeno 32.168 tona guma, a preko sustava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost skupljeno je njih 26.490 tona, od čega je oporabljeno 23.020 tona.
“S obzirom na to da je materijalno oporabljeno 84 posto mase odvojeno skupljenih otpadnih guma, Hrvatska je u 2022. premašila nacionalni godišnji cilj prema kojem je potrebno osigurati recikliranje najmanje 80 posto”, stoji u izvješću Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Oporabom otpadnih guma dobivaju se granulat, tekstil, čelik i gumeni čips. Finalni proizvodi za čiju se proizvodnju koriste reciklirane gume razne su zaštitne gumene podloge za dječja igrališta, staze, šetnice, atletske staze. Tu su i lijevana guma, kotači od recikliranih guma.
Gumeni granulat koristi se u bitumenskim smjesama za asfalt, kojima se poboljšava svojstva te kao ispuna umjetnim travama na nogometnim terenima. Također, u proizvodnji podnih obloga, kotača za kontejnere i kanta za smeće.
Čelik dobiven iz guma sirovina je u čeličanama, a tekstil se šalje na energetsku oporabu u cementare. Otpadne gume također su izvrstan izvor energije te se iz njih može dobiti i gorivo izvrsnih svojstava.
U Hrvatskoj se oporabom guma bavi varaždinska tvrtka Gumiimpex – GRP koja gume oporabljuje u materijalne svrhe te cementare Holcim Hrvatska iz Koromačnog i Nexe iz Našica koji ih energetski oporabljuju.
U Fondu kažu da sukladno načelu “onečišćivač plaća” proizvođač koji neovisno o načinu prodaje proizvodi i/ili uvozi i stavlja gume na hrvatsko tržište plaća Fondu naknadu za gospodarenje otpadom za gume kao samostalni proizvod ili kao sastavni dio proizvoda. Naknada se plaća kako bi se pokrili troškovi sakupljanja i obrade otpadnih guma. Ovlašteni sakupljači otpadne gume predaju direktno oporabiteljima, kojima Fond isplaćuje naknadu za oporabu otpadnih guma.
U Fondu kažu kako je najveća vrijednost svih sustava gospodarenja posebnih kategorija gospodarenja otpada ispunjavanje svih načela kružnog gospodarstva, čime se potiče gospodarska aktivnost i štiti okoliš jer je cilj da gume ne budu deponirane na odlagalištima niti bačene u prirodi.
Marina Bujan/Hina/ Foto: Civilna zaštitaRH
