Dana 26. kolovoza 2024. godine Federalno ministarstvo zaštite okoliša i turizma bez ikakvog obrazloženja otkazalo je javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš za izgradnju dalekovoda 2×220 kV za Vjetroelektrane Široka Draga, koja je trebala biti održana 7. listopada 2024. godine u Kazagincu.
Ova nerazumljiva odluka izazvala je duboko razočaranje i iznenađenje među stanovnicima našeg kraja, dok je medijima i široj javnosti gotovo potpuno promakla, što predstavlja očigledno kršenje uspostavljenih standarda javnog sudjelovanja u donošenju odluka koje izravno utječu na okoliš i kvalitetu života mještana.
Posebno zabrinjavajuće je što je sporna Studija izrađena izuzetno tendenciozno i neprofesionalno, a ovako opsežan i zahtijevan dokument dovršen je u svega dva mjeseca. Dovoljno je spomenuti da su autori Studije više od 20 puta citirali Wikipediju kao izvor informacija, što je samo po sebi skandalozno.
Štoviše, dva studentska diplomska rada koriste se kao primarni izvori informacija za geomorfološke značajke trase dalekovoda, što dodatno umanjuje vjerodostojnost i ozbiljnost ove Studije.
Dodatni razlog za održavanje javne rasprave je činjenica da cijelo područje Buškog blata, uključujući i samo Buško jezero, pripada Ramsarskom području. Dalekovodi i vjetroelektrane planiraju se izgraditi na samom rubu tog područja, koje je ključno za zimovanje, migraciju i razmnožavanje ptica močvarica i grabljivica te predstavlja ključnu točku srednjoeuropskog preletnog puta.
Osim toga, područje je bogato brojnim izvorima pitke vode i ponornicama, koji su od vitalnog značaja za ekosustav i lokalnu zajednicu.
Ove energetske investicije predstavljaju ozbiljnu prijetnju ekološkoj važnosti područja, što dodatno naglašava potrebu za javnim uvidom i raspravom.
Otkazivanje rasprave suprotno je svim načelima transparentnog donošenja odluka, a posebno “Priručniku za učešće javnosti u odlučivanju o okolišu”, izrađenom u sklopu EC Cards projekta “Tehnička pomoć za implementaciju direktive o procjeni utjecaja na okoliš”.
Uključivanje javnosti nije samo zakonska obveza, već i ključan dio demokratskog procesa koji osigurava da se glas lokalne zajednice čuje i uvaži pri donošenju odluka od javnog značaja. U ovom slučaju, ta je obveza potpuno zanemarena, dok se investitori pozivaju na nacrte prostornih planova općina koji tek trebaju biti usvojeni.
Pitanje koje se nameće je: što stoji iza ove odluke? Jesu li investitori i energetski lobiji nadvladali moć državnih institucija i zakonskih propisa? Zašto je javna rasprava, koja je trebala biti ključna za transparentno i inkluzivno donošenje odluka, naprasno otkazana?
Udruga Selo Rašeljke, koja je organizirala i peticiju protiv izgradnje energetskih postrojenja u našem kraju, uputila je zahtjev Federalnom ministarstvu zaštite okoliša i turizma za hitnim očitovanjem o razlozima otkazivanja javne rasprave, kao i zahtjev za održavanje javne rasprave u svim mjesnim zajednicama na područjima općina Livno, Tomislavgrad i Posušje, kroz koje je planirana trasa dalekovoda.
Zahtijevamo pravovremenu i jasnu komunikaciju s javnošću te ponovno sazivanje javne rasprave kako bi svi građani imali priliku sudjelovati u procesu donošenja odluka koje će oblikovati budućnost ovog kraja.
Nećemo odustati od zaštite naših prava i našeg okoliša. Neshvatljivo nam je uzurpiranje prostora za dalekovod potpuno novim koridorom i trasom, pored postojećih dalekovoda koji se mogu pojačati, što je već predviđeno u važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji.
Udruga Selo Rašeljke i Mladi Buškog blata
D.M. /Foto: Ilustracija Schutterstock
