Velebit je prekrasan, ali ga ne dirajte. Kazne za branje cvijeća i bilja i do 36.000 eura

Nekada je, zataknut za šešir, runolist bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen, baš kao i brojne druge vrste koje je najbolje ostaviti kako smo ih  zatekli –  kao najljepše ukrase hrvatske prirode.

Branje runolista i drugih zaštićenih biljaka u šetnji Alpama moglo bi vas koštati stotine eura, upozorava francuska policija, koja ovih dana ima pune ruke posla s neposlušnim planinarima. Policija je zaplijenila na tisuće cvjetova runolista i raznog drugog alpskog bilja i upozorila kako će se globe penjati i do 750 eura, piše Pun kufer.

Iako nije sve planinsko bilje službeno zaštićeno, francuski zaštitari kažu da uništavanje lokalne flore dovodi u opasnost raznolikost prirodne baštine Savojskih Alpi i okolice. Tijekom ljeta državne će službe imati na oku brojne lokalitete kako bi očuvali prirodu, a ističu i važnost informiranja planinara o tome kako branje bilja štetno utječe na bioraznolikost.

Određene vrste ljiljana, ciklame, arnike – i osobito runolista na popisu su bilja koje je strogo zabranjeno brati.

Skupljanje narcisa i karanfila ograničeno je pak na 20 stabljika po planinaru svaki dan. Ograničeno je i komercijalno branje ljekovite arnike, cijenjene zbog protuupalnih svojstva, kako bi se oporavila nakon snažnih suša.

Kao dio kampanje kojom se žele osvijestiti planinari da ostave prirodu u stanju u kakvom su je i pronašli, Francuzi su otisnuli i informativne letke koji se dijele na frekventnim izletištima. U svakom slučaju, odvedu li vas gojzerice u Francusku, zadržite se na promatranju ili fotografiranju cvijeća, a suvenire radije nemojte nositi kući,

Slična pravila vrijede i u Lijepoj Našoj. I Hrvatska ima svoje zakone koji zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se ono sačuvalo, a kazne su posebno visoke za pojedince koji ih beru za preradu i/ili prodaju.

Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, koji ćete vidjeti na stijenama i travnjacima Velebita, Dinare, Risnjaka te Ličke Plješivice.

Prepoznat ćete ga po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu Nekada je, zataknut za šešir, bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen.

Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce  ( hrvatski zvončić) također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše, također ne dirati.

 

U Hrvatskoj su zaštićene i neke vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga, kao i brojne vrste gljiva koje su zapisane i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske

Svakog proljeća zaljubljenike u prirodu podsjećaju se kako osobito treba paziti na proljetnice.

“Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, npr. velecvjetni kukurijek, dok je za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, piše Državni inspektorat.

Za sakupljanje divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.

Državni inspektorat upozorava da su kazne za prekršaje penju čak do 26.545 eura, ( cijene su navedene u kunama) što je dodatan razlog da ostavimo prirodu u stanju u kojem smo ju i zatekli:

Prema Zakonu o zaštiti prirode novčanom kaznom u rasponu  od 7.000,00 do 200.000,00 kuna ovisno o težini prekršaja kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako:

1. bere, reže, sječe, iskopava, sakuplja ili uništava jedinke strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode, kao i njihove razvojne oblike;
2. namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike;
3. drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta i njihove razvojne oblike; provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju;
4. obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do znatnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste;
5. bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju koristi zavičajne divlje vrste za čije je korištenje potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva; kada kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan Zakonom

D.M. /Foto: Nacionalani park Velebit