Napokon su objavljena prva istraživanja o uzrocima presušivanja rijeke Po 2022. godine u Italiji. Čini se da je uzrok presušivanja najduže rijeke u Italiji u svibnju 2022. godine bilo uzrokovano “arhetipskom snježnom sušom”, odnosno kroničnim manjkom snijega u hladnoj sezoni pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu Nature.
Pad (latinski: Padus, talijanski: Po) je rijeka je na sjeveru Italije. Sa svojih 652 km najdulja je i najveća talijanska rijeka koja cijelim svojim tokom protječe njenim teritorijem. Teče u smjeru sa zapada prema istoku Padskom nizinom.
Uz njene obale živi oko 16 milijuna ljudi. To je najveća talijanska ekonomska zona u kojoj je koncentrirana talijanska industrija i poljoprivredna proizvodnja.
Ono što je posebno iznenadilo kod presušivanja rijeke Po je to što se ovaj događaj odvio u svibnju, na kraju hladne sezone i tijekom topljenja snijega u talijanskim Alpama. Po teče otprilike 652 km od izvora u Kotijskim Alpama u Pijemontu do ušća u Jadransko more u blizini Venecije. Također je važno stanište za razne divlje životinje, uključujući ribe, ptice i sisavce.
Italija kao snažna industrijska država
Na obalama ove rijeke leži nekoliko većih gradova poput Torina, Piacenze, Cremona i Ferare. Rijeka je prometno ključna za Italiju i služi kao važan izvor za poljoprivredno navodnjavanje. Ukupna ekonomska proizvodnja ovog bazena nosi čak 40 posto talijanskog BDP-a. Poljoprivredne djelatnosti doline rijeke Po obuhvaćaju čak 35 do 40 posto ukupnih talijanskih poljoprivrednih aktivnosti. Iako je ukupni udio poljoprivrede u talijanskom BDP-u svega 1,8 posto za 2022. godinu, treba imati na umu da je upravo ova dolina i središte talijanske industrije.
A ukupna industrija u Italiji u BDP-u nosi dio od 23 posto. U Italiji ima ukupno 1,1 milijun farmi, a čak četiri posto populacije radnici su u agronomiji. Brojke bez konteksta izgledaju frapantno, a time i posljedice presušivanja ove rijeke za Italiju. No, podsjetimo da je Italija najveći svjetski izvoznik vina. A od drugih važnijih poljoprivrednih proizvoda tu su još masline, jabuke i sirevi i tako dalje.
Crpljenje vode
Zbog svih ovih faktora, prilikom istraživanja uzroka presušivanja rijeke Po, znanstvenici su u obzir uzeli i ljudske aktivnosti vezane za crpljenje vode iz ove rijeke. Baš je “snijeg u planinskim regijama ključni vodni resurs od lokalnih do kontinentalnih razmjera. Međutim, veza između sve češćih snježnih suša i socio-hidroloških utjecaja od izvorišta do nizina nije u potpunosti shvaćena” ističu znanstvenici.
S ciljem rješavanja tog odnosa, Francesco Avanzi i suradnici kao faktor u istraživanju uzeli su i podatke o skladištenju podzemnih voda, protoku i hitnim ograničenjima korištenja vode za “arhetipsku snježnu sušu” 2022. u bazenu Po (Italija). Otkrili su da je trajni visokotlačni greben tijekom zime 2021. – 2022. pretočen u anomaliju manjka od 88 posto u periodu snježnog maksimuma. Izračunato je to na temelju podataka o vodi nastaloj otapanjem snijega, značajno poraslih temperatura i manjku ljetnih oborina. Ova tri faktora dovela su do najmanjih rezervi podzemnih voda u ljeto 2022. godine.
Manjak snijega
Ekonomske analize objavljene u prosincu 2023. godine pokazuju pad poljoprivrednog outputa u iznosu od 0,3 posto za cijelu Italiju. U kombinaciji sa smanjenim ljetnim oborinama i značajno povišenim temperaturama, ovaj manjak snijega doveo je do najniže zabilježene količine kopnene vode u ljeto 2022. Hitna ograničenja korištenja vode događala su se istovremeno s vrhuncem deficita otapanja snijega u rano ljeto, a ne vrhuncem deficita oborina usred zime.
Zimska suša 2021. – 2022. u talijanskim Alpama proizašla je iz “kvazistacionarnog grebena visokog tlaka koji se proteže od sjeverne Afrike do Britanskih otoka i od Azora do Italije”. No, ove anomalije nisu pogodile samo Italiju, već su pokrivale cijelo područje od sjeveroistočnog Atlantskog oceana do zapadnog Sredozemnog mora (slika).
Prema ovom istraživanju, temperature diljem zahvaćenog područja bile su 0,5 stupnjeva Celzijusa više u odnosu na referentno razdoblje od 1991. do 2020. godine, ali su bile čak 1,5 stupnjeva veće ako uspoređujemo s razdobljem od 1961. do 1991. U zimskoj sezoni 2021.-2022. godine ovo je područje zabilježilo kumulativno 300 milimetara padalina manje u usporedbi s referentnim razdobljem od 1991.-2020. “U relativnom smislu, u zimu 2021. – 2022. Europa je zabilježila manjak oborina od 70 posto ili više”.
Velike restrikcije vode
Kombinacija široko rasprostranjenog deficita vode od otopljenog snijega, datuma otapanja ranijih od uobičajenih i istodobnih manjka oborina te temperaturnih anomalija “izazvala je jasnu eskalaciju socio-hidroloških utjecaja”. Ovi faktori doveli do pada podzemnih vodnih rezervi i uzrokovali restrikcije u upotrebi vode za građane i industriju u većem broju općina u dolini rijeke Po, što je utjecalo na više od 6,1 milijuna ljudi diljem sliva.
U svakom slučaju, suša je zaključuju znanstvenici bila primarno uzrokovana s radikalnim manjkom snijega, a ne manjkom oborina. Na temelju pokazatelja o količinama snijega u idućim sezonama, ističu znanstvenici, moguće je osmisliti sezonske sustave ranog upozoravanja na socio-hidrološke suše u regijama u kojima dominira snijeg i prilagođavati korištenje vode očekivanim budućim raspoloživim hidro-resursima.
Hina/Foto: Pixaby
