NEOPHODAN NUTRIJENT NOVOG DOBA : Većina stanovništva unosi kolin daleko ispod preporučenih vrijednosti
Jeste li znali da nedostatak kolina može dovesti do bolesti jetre, srčanožilnih bolesti pa čak i neuroloških poremećaja? Naime, kolin je bitan nutrijent potreban za funkcioniranje jetre i mozga te igra važnu ulogu u sastavu stanične membrane i njenoj regeneraciji.
Upravo visokoproteinske namirnice životinjskog podrijetla kao što su crveno meso, jaja, riba i mliječni proizvodi bogati su kolinom. Tu je i hrana kao što je soja, grah, grašak, cvjetača i šparoge.
Za većinu zdravih ljudi, raznolika i uravnotežena prehrana najbolji je izvor i izbor. Ona treba uključivati svakodnevno konzumiranje hrane biljnog podrijetla, s kojom se unose folati (vitamini B skupine) no jednako tako i svakodnevno konzumiranje hrane životinjskog podrijetla, koja je bogata kolinom.
Zašto nam je potreban kolin?
Iako je u interesu zanimanja javnosti tek odnedavno, ključna istraživanja o kolinu datiraju još iz prve polovine prošlog stoljeća kada je otkriveno da tkivo gušterače sadrži spoj koji može spriječiti nakupljanje masti u jetri. Od tada do danas, istraživanja su pokazala da se nalazi u svim tjelesnim stanicama. Naime, nedostatak kolina može dovesti do akumuliranja masnoća u jetri i naknadno do oštećenja jetre. Jednako tako, nedostatak kolina može dovesti do poremećaja sinteze i transporta masti, što posljedično može izazavati prilično povećanje razine triglicerida u krvi, a sukladno tome dovesti do masne jetre.
Preporučena dnevna doza kolina
Kolin je službeno priznat kao osnovni sastojak od strane Medicinskog instituta Nacionalne akademije znanosti 1998. godine te je dana preporuka prema dobnim granicama. Odgovarajući unos, Adequate Intake (AI) kao ciljana vrijednost za koju se smatra da neće rezultirati deficitom za dječake od 14 godina i odrasle muškarce iznosi 550 mg dnevno, a za djevojke od 19 godina i odrasle žene 425 mg/dan, za trudnice 450 mg/dan te za dojilje 500 mg/dan.
Također, nova analiza podataka iz NHANES studije ukazuje na to da je za većinu stanovništva unos kolina daleko ispod trenutnih prehrambenih preporuka. Upravo zato, povećanje svijesti o svakodnevnom unosu kolina mora postati cilj promicanja optimalnog zdravlja kao i edukacije o hrani koja je najbolji izvor kolina.
Eva Pavić, mag.spec., dipl.ing.
IZVORI:
George Mateljan, The World’s Healthiest Foods, Seattle, Washington, 2007.
Chiuve S, Giovannucci E, Hankinson S, et al. The association between betaine and choline intakes and the plasma concentrations of homocysteine in women. Am J Clin Nutr. 2007;86:1073–1081.
Shanwen Sun, Xiao Li, Anjing Ren, et.al. Choline and betaine consumption lowers cancer risk: a meta-analysis of epidemiologic studies. Sci Rep. 2016; 6: 35547.
Steven H. Zeisel, M.D., Ph.D. and Kerry-Ann da Costa, Ph.D. Choline: An Essential Nutrient for Public Health. Nutr Rev. 2009 Nov; 67(11): 615–623.
