Iako je praktično zagrijati obrok i uštedjeti vrijeme, postoji nekoliko namirnica kod kojih treba biti posebno oprezan kako biste izbjegli zdravstveni rizik.
U vrijeme blagdana, kad pripremamo veće količine hrane, nakon obilnog obroka obično završimo s ostacima hrane koje je šteta baciti. Postoje namirnice koje se kvare više od drugih. Stoga ostatke hrane treba pravilno skladištiti i podgrijati kako bi se spriječilo njihovo kvarenje.
Na sigurnost hrane utječu sadržaj vlage, temperatura skladištenja i vrijeme skladištenja. Dok neki ostaci hrane mogu čak, potencijalno, biti zdraviji kada se jedu drugi put neke namirnice koje se naknadno podgriju mogu izazvati trovanje hranom.
Iako je praktično zagrijati obrok i uštedjeti vrijeme, postoji nekoliko namirnica kod kojih treba biti posebno oprezan kako biste izbjegli zdravstveni rizik. Simptomi trovanja hranom su obično povraćanje, proljev i grčevi u želucu. Stoga, način na koji podgrijavate hranu je ključan faktor jer je kvarenje hrane najčešće rezultat nepravilnog podgrijavanja.
U mnogim je kućanstvima je podgrijavanje hrane inače česta praksa jer bacanje hrane nikad nije prihvatljivija opcija. U nastavku donosimo popis namirnica koje nikad ne biste trebali podgrijavati.
1. Krumpir
Krumpir je čest prilog koji rijetko u cijelosti pojedemo. Ako se kuhani krumpir predugo hladi na sobnoj temperaturi, može doći do stvaranja bakterija Clostridium botulinum koje uzrokuju botulizam. Pečeni krumpiri umotani u foliju još prije razviju bakterije na sobnoj temperaturi.
Ako krumpire niste spremili u hladnjak odmah nakon posluživanja, nemojte riskirati trovanje hranom sljedeći dan.
2. Riža
Jedna od namirnica oko koje su ljudi posebno oprezni pri naknadnom podgrijavanju je riža. Naime, većina slučajeva trovanja hranom uzrokovana je bakterijama, ali u slučaju riže stvar je malo kompleksnija.
Kako je objavio BBC, riža može biti kontaminirana bakterijom koja se zove Bacillus cereus. Te bakterije temperatuta ubije, ali one ponekad proizvode spore koje su otporne na toplinu, a mogu prouzrokovati probavne tegobe.
Rižu je najbolje staviti u hladnjak u hermetički zatvorenoj posudi. Ako ste ju nakon kuhanja ohladili i držali u hladnjaku moguće ju je zagrijati, a prilikom podgrijavanja provjerite je li svaki dio jela vruć.
3. Gljive
Već pripremljene gljive treba konzumirati što prije, a ostatke se moraju čuvati isključivo u hladnjaku i to najviše jedan dan. Na sobnoj temperaturi mogu ispuštati toksine, dok ponovno zagrijavanje mijenja strukturu njihovih proteina, čineći ih štetnima.
Prema Europskom vijeću za informacije o hrani (European Food Information Council) podgrijavanje gljiva nije preporučljivo. Gljive sadrže bjelančevine koje bakterije mogu oštetiti ako se ne skladište pravilno, npr. ako se ostave na sobnoj temperaturi predugo.
Podgrijavanje i konzumiranje takvih gljiva može izazvati bolove u želucu. Ako ipak podgrijavate gljive, tad ih zagrijte na najmanje 70 stupnjeva Celzijusa i onda je na toj temperaturi grijati barem dvije minute.
4. Jaja
Iako su svježa jaja uvijek najboljeg okusa, ako vam se dogodi da ostane za poslije, jaja nisu hrana koju želite podgrijavati. Također, jaja nije niti preporučljivo jesti naknadno jer neke metode pripreme zahtijevaju tek blagu toplinu i kratko vrijeme kuhanja, što najčešće ne bude dovoljno da se ubiju sve bakterije koje jaja prirodno sadrže (npr. jaje na oko kada žumanjak ostane mekan, ili kuhano jaje “u meko”).
Ostavljanje jaja na sobnoj temperaturi je pravi recept za razmnožavanje bakterija do štetnih razina.Ako ostane nepojedena, jaja je bolje baciti, koliko god se to činilo teškim.
5. Piletina
Podgrijavanje piletine nije preporučljivo zbog visokog sadržaja proteina koji zagrijavanjem mijenjaju strukturu, što može izazvati ozbiljne gastrointestinalne probleme.
Iako nije potpuno točno da će podgrijana piletina dovesti do trovanja, potrebno je znati kako ju pravilno podgrijati. Naime, morate biti sigurni da je svaki pojedini dio piletine dosegao temperaturu od najmanje 80 stupnjeva Celzijusa kako biste bili sigurni da su potencijalno opasne bakterije ubijene.
Sve dok nije na sobnoj temperaturi više od dva sata, piletina nosi mali sigurnosni rizik zato se pobrinite se da se ostaci piletine cijelo vrijeme drže ispod 5 stupnjeva Celzijusa ako je planirate podgrijavati sutradan. Na kraju, piletina koja stoji dulje od tri dana se svakako treba pravilno odložiti u otpad.
6. Celer, luk, mrkva
Ove namirnice često su sastojci omiljenih zimskih juha. Iako je uobičajeno podgrijavanje juha, treba biti oprezan jer zagrijavanjem dolazi do oslobađanja nitrata, koji se pretvaraju u nitrite. Višekratnim zagrijavanjem mogu se čak formirati kancerogene tvari.
Mrkva podgrijavanjem postaje toksična jer ponovnim kuhanjem dolazi do stvaranja štetnih elemenata.
7. Morski plodovi
Svježi ili kuhani morski plodovi koji su neko vrijeme stajali na sobnoj temperaturi mogu razviti bakterije koje će nepovoljno djelovati na probavni sustav.
Riba se vrlo lako može pokvariti. Nikada ne ostavljajte morske plodove mora izvan hladnjaka dulje od dva sata (ili dulje od sat vremena kada su temperature iznad 30° C).
8. Pržena hrana
Različita ulja imaju različite tolerancije na toplinu. Ako zagrijete ulje iznad sigurne razine, ono može proizvesti otrovne pare. Hrana s puno ulja ne bi se trebala ponovno zagrijavati, jer visoka temperatura može uzrokovati isparavanje i proizvodnju opasnih toksina, sugerira istraživanje, uključujući studiju objavljenu 2012. u Food Chemistry.
Ako ćete podgrijavati prženu hranu, najbolje je to napraviti u pećnici na niskoj temperaturi . Ili nikako.
Megy M. /Foto:Press
