Istraživanja Dana Buettnera, koji je prvi identificirao plave zone (u kojim žive najdugovječniji ljudi), pokazala su da na njihovu dugovječnost utječe nekoliko faktora – od pozitivnog pogleda na život, male količine stresa do čistog zraka, redovite vježbe i kvalitetne hrane.
Pet područja na svijetu poznata su kao ‘Plave zone’, a nazvana su po plavim krugovima koje su istraživači nacrtali kako bi identificirali geografska područja u kojima su ljudi jako zdravi i žive nevjerojatno dugo.
Postoji pet plavih zona: talijanski otok Sardinija, japanski otok Okinawa, grčki otok Ikarija, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.
Ne samo da na spomenutim mjestima živi najvećih broj ljudi starijih od 100 godina već su ondje i grupe ljudi koje su ostarjele bez većih zdravstvenih problema.
Uglavnom jedu namirnice biljnog porijekla
Prehrana koja se temelji na bilju, voću i povrću te svakodnevna tjelesna aktivnost i obiteljska bliskost omogućili su ovoj Plavoj zoni najveću koncentraciju muških stogodišnjaka na svijetu.
Riža i crni grah omiljeni su izbor za doručak u Nicoyi u Kostariki. Foto: Shutterstock
Istraživanja Dana Buettnera, koji je prvi identificirao plave zone, pokazala su da na njihovu dugovječnost utječe nekoliko faktora – od pozitivnog pogleda na život i male količine svakodnevnog stresa do čistog zraka, redovite vježbe i kvalitetne hrane.
Prehrana najdugovječnijih ljudi u plavim zonama uglavnom je biljnog porijekla. Oko 95 posto namirnica čine povrće, voće, žitarice, grahorice, orašasti plodovi i sjemenke.
U njihovim jelima može se naći mesa, ribe, jaja i mliječnih proizvoda, ali u manjoj mjeri. Oni obično zastupaju tek oko pet posto namirnica na tanjuru.
U salatu će radije staviti organski uzgojenu i cjelovitu piletinu nego industrijski tretiranu hranu iz trgovina
Najdugovječniji ljudi u plavim zonama ne prejedaju se. Meso jedu otprilike jedanput tjedno i pritom ne konzumiraju salame, hrenovke i slične procesirane proizvode, već prednost daju organski uzgojenoj piletini, svinjetini i janjetinu.
Obično pojedu porciju mesa veličine stisnute šake.
Ne jedu ultraprocesiranu hranu
Riba je važan dio njihove prehrane, a na njihovu jelovniku naći će se srdele, pastrve, oslići i slične vrste nekoliko puta tjedno. Nekoliko puta tjedno pojest će i manje količine proizvoda od kozjeg i ovčjeg mlijeka poput sira i jogurta, a svaki drugi dan i po jedno jaje.
Ne odriču se alkohola, ali uglavnom piju vino
Na njihovim tanjurima nikad se neće naći industrijski ultraprocesirana hrana. Ako pogledate deklaraciju na proizvodu i ne prepoznajete sastojke ne etiketi, riječ je o takvoj vrsti proizvoda koje najzdraviji ljudi svijeta izbjegavaju.
Megy M. /Foto: Schutterstock
