Ovogodišnja berba grožđa u vinogradima Vina Belje počela je u prvom tjednu rujna, što je optimalan početak berbe na području Baranje. Velike količine kiše i vremenske neprilike koje na području Baranje nisu uobičajene za kolovoz zahvatile su samo manji dio vinograda pa je glavnina grožđa sačuvana u izvrsnom stanju.
Glavna enologinja Belja Suzana Zovko i voditeljica marketinga, turizma i korporativnih komunikacija Ljiljana Vajda-Mlinaček gostovale su na 24. “Vinskim razgovorima s novinarom Tomislavom Stiplošekom” u Zagrebu u “Egoist” baru .Vinarija Belje je u Baranji koja je ime je dobila po vinu (prema prijevodu s mađarskog, Baranja je majka vina) i na čijem području se u Hrvatskoj nalazi vinogorje Baranja, a u Mađarskoj Villány. Temelje Belja postavio je Princ Eugen Savojski u 17. stoljeću. Razvijao je ratarstvo i stočarstvo i sadio vinovu lozu.
Vinogradi Belja prostiru se na 650 hektara, a u njima se s pažnjom uzgaja te uglavnom ručno bere gotovo tri milijuna čokota graševine, chardonnaya, merlota, cabernet sauvignona i frankovke. Usred vinograda je i najsuvremenija vinarija u regiji, kapaciteta 8 milijuna litara vina.
Stari podrum najveći je baranjski gator (vinski podrum karakterističan za Podunavlje) koji se prostire na tri etaže površine 1.200 m2 u kojima se nalaze drvene bačve od slavonskog hrasta iz Spačvanskih šuma. U podrumu je i bogata vinska arhiva s više od 20.000 reprezentativnih uzoraka a najstarije vino je iz 1949. godine.
Tu je i vinoteka i kušaonica u kojoj se mogu kušati vina i tradicionalni baranjski suhomesnati proizvodi.
Na “Vnskim razgovorima” kušalo se: Graševinu vrhunsku 2019, Graševinu Goldberg 2017, Chardonnay premium 2017, Rose 2019, Merlot premium 2016, Cabernet sauvignon Merlot premium 2016 i kao posebno iznenađenje Frankovku Goldberg 2012.
Vina Belje su skladna, teroarski izražena, lijepo izbalansirana, ugodna čak i kad imaju nešto više alkohola . Cijene spadaju u best buy kategoriju. Zanimljivo je da se te relativno niske cijene za vina koja više vrijede ne mjenjaju ni onda kada vino dobije zlatnu medalju na najvažnijem svjetskom ocjenjivanju Decanter.
Glavna enologinja Belja Suzana Zovko rekla je: “Iako su graševina i ostala bijela vina 80% naše proizvodnje u poslijednje vrijeme, sve se više posvećujemo crnim vinima i smatram da je Baranja izuzetno veliki potencijal za crna vina, posebice za frankovku, što i dokazuju naše Frankovke iz 2009. i 2012. koje su velika vina. I cabernet frank ćemo, nadam se, uskoro zasaditi i započeti s njim još jednu novu lijepu vinsku priču.”
“Početkom godine smo predstavili personalizirane vinske etikete i veseli nas da su ljubitelji vina pozdravili taj potez.Uz prodaju vina, u Belju puno truda ulažemo u vinski turizam i osmišljavanje raznih turističkih sadržaja kao što je i berba grožđa. S obzirom na ljepotu starog podruma Belje, vinski turizam postaje sve bitniji, tako da trenutno dostižu broj od desetak tisuća posjeta godišnje. Turisti posjet Belju mogu započeti u vinogradu , zatim vidjeti kako se spajaju ručna berba i najmodernija svjetska tehnologija, a posjet starom podrumu omogućuje šetnju među hrastovim bačvama te kušanje vina i tradicionalnih baranjskih specijaliteta.” rekla je Ljiljana Vajda-Mlinaček.
Vina su pratili fini zalogaji – kulen i kobasica i dvije vrste sira, Gauda Belje i Belje Gold uobliku kulena. Sirevi Belje proizvode se od domaćeg mlijeka s beljskih farmi. Belje Gold, tvrdi kravlji sir dozrijeva u prirodnom ovitku, a dimljeni na bukovom drvetu dobiva prepoznatljivu zlatnu boju na površini sira.
Kulen i kobasica proizvode se od crne slavonske svinje od odabranog mesa i najfinije crvene mljevene paprike, u dimljenju u tradicionalnoj pušnici na prirodnom dimu bukovog drveta uz pomno praćenje polaganog zrenja.
Tomislav Radić/ Foto: T. Radić
