U BRUXELLESU je održana konferencija neformalne skupine “Pomirba europske povijesti” na kojoj su predstavljeni rezultati projekta “Platforme europskog sjećanja i savjesti” o međunarodnoj pravdi za zločine komunizma.
Potpredsjednik Odbora za vanjske poslove Andrej Plenković je, kao potpredsjednik neformalne skupine »Pomirba europske povijesti« kojom predsjeda latvijska zastupnica Sandra Kalniete, pozvao četvero gostiju iz Hrvatske na konferenciju “JUSTICE 2.0”: Višnju Starešinu, novinarku i predsjednicu Udruge za demokraciju i aktivno sjećanje, Ivana Zvonimira Čička, predsjednika Hrvatskoga Helsinškoga odbora za ljudska prava, Antu Belju, člana Predsjedništva Hrvatskog žrtvoslovnog društva i Vladimira Gredelja, predsjednika Hrvatskoga vijeća za toleranciju i pomirbu.
Plenković je istaknuo: “Rad ove skupine značajan je za ukupne napore usmjerene na otkrivanje zločina i nepravdi raznih totalitarinih sustava, a današnja konferencija je predstavila korisna komparativna iskustva iz drugih država srednje i istočne Europe o zločinima koji su se dogodili za vrijeme komunističkih režima. Europski projekt mora se graditi na vrijednostima demokracije, slobode, zaštite ljudskih prava. Za ostvarivanje europske pomirbe i solidarnosti, preduvjet su istina i odgovornost”.
U tom pogledu izrazio je zadovoljstvo da su predstavnici angažiranih udruga iz Hrvatske uspostavili izravni kontakt i komunikaciju s platformom Europskog sjećanja i savjesti sa sjedištem u Pragu kako bi uspostavili kontuiranu suradnju i nastavili rad na utvrđivanju istine i razotkrivanju zločina totalitarnih režima.
Neela Winkelmann, direktorica Platforme za europsko sjećanje i savjesti koja okuplja predstavnike iz 18 zemalja Europske unije, a uskoro i iz Hrvatske, predstavila je rad udruge i konkretne rezultate za Češku, Slovačku i Bugarsku uključujući i navode imena i prezimena osoba odgovornih za zločine za vrijeme komunističkog režima. Platforma zastupa 200.000 europskih građana i 1.100.000 građana SAD-a europskog podrijetla.
Predstavljena je i skulptura čeških umjetnika Petra Motycke i Dana Tratine. Njihova Rekonstrukcija kao tragedija i farsa – instalacija je koja, kao sinonim brojnih žrtava, prikazuje istočnonjemačkog građanina Hartmuta Tautza kojega je teško ozlijedio pas graničara nekadašnje Čehoslovačke u kolovozu 1986. prilikom pokušaja prelaska granice. Umjesto da su mu pružili liječničku pomoć graničari su ga ispitivali. Hartmut je preminuo, a graničari do danas nisu odgovarali.
Na otvorenju instalacije Tibor Navracsics, mađarski povjerenik u Europskoj komisiji zadužen za obrazovanje, kulturu, mladež i sport je istaknuo: “Moramo ujediniti dvije različite povijesti Europe, jer zapadna Europa je u boljoj poziciji budući da se ne mora suočiti s nasljeđem komunizma kao što to mora i čini srednja i istočna Europa”.
Predsjednica neformalne skupine “Pomirba europske povijesti” Sandra Kalniete naglasila je: “Danas se svi poklanjamo žrtvama i svima onima koji su pokušali preći u slobodni dio Europe i vjerujemo u dosljedno poštivanje pravne države i pravednosti te zadovoljštine žrtava totalitarističkih režima. Gdje ne postoji demokracija, ne može postojati niti vladavina prava. Postoje kršenja ljudskih prava i zločini pročinjeni protiv disidenata”.
Konferencija je temeljena na zaključaku Rezolucije Europskog parlamenta od 2. travnja 2009. da sve europske institucije trebaju ohrabrivati raspravu o uzrocima i posljedicama totalitarnih vladavina jer se još uvijek pokušavaju relativizirati zločini što su ih počinile vlasti u komunističkim državama srednje i istočne Europe.
Europski palament je sve vlade i parlamente članica EU pozvao da 23. kolovoza obilježe kao Dan sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Hrvatska taj dan slavi od lipnja 2011., kada je proglašen spomendanom i uvršten u zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.
Maxportal/ Foto: M. Jukić
