Analiza Pere Kovačevića: Gubi li Rusija rat u Ukrajini?

Dvjesto trinaesti je dan rata u Ukrajini. Vojni analitičari i dužnosnici sa Zapada te naši „hibridni“ vojni analitičari nas uvjeravaju da je Rusija izgubila rat u Ukrajini te da je pitanje dana kad će ukrajinska vojska osloboditi sva okupirana područja, uključujući i Krim.

Jesu li te analize i najave točne pokušat ću objektivno i profesionalno prikazati činjenično stanje na ratištu i dati odgovor na pitanje imali ukrajinska vojska dovoljno snage , sredstava i operativne sposobnosti da uskoro oslobodi sva okupirana područja. Nije sporno da je Ukrajina ovladala manevarskim sposobnostima i pokazala da može ostvariti vojne uspjehe u oslobađanju okupiranog područja.

Kad se govori o zapadnim vojnim analitičarima i dužnosnicima, u stopu ih prate naši „hibridni“ vojni analitičari ,vidljivo je da sustavno i dalje izbjegavaju odnosno ne vole o razgovarati o posljedicama rata na ukrajinske branitelje, pa umjesto toga u svojim izvješćima govore o problemima s kojima se suočava ruska vojska.

Njihov je odabir odnosno dogovor ( koji je i sastavni dio informacijskog rata) da ne iznose slične procjene za Ukrajinu, što može stvoriti i stvara iskrivljen dojam da Rusi zapravo stoje pogubno lošije . Istina, ukrajinska vojska je konačno dobila i pokazala operativnu snagu i bojevu moć. Jednako je istina da ruska vojska unatoč počinjenom nizu kardinalnim taktičkih i strateških pogrešaka još nije izgubila operativnu snagu i bojevu moć.

Stanje na ratištu

Ukrajina je za nekoliko dana uspjela osloboditi veliko područje istočno od Harkiva.

Radi se o brojkama koje i danas zadivljuju ljude u Ukrajini. Ukrajinska vojska je od 6. rujna oslobodila više od 6.000 četvornih kilometara i više od 300 naselja s ukupno oko 150.000 stanovnika u Harkivskoj oblasti. Za Ukrajinu je ova ofenziva drugi veliki uspjeh od konca ožujka kada je zaustavljena ruska ofenziva na Kijev, a Moskva morala povući svoje trupe sjeverno od ukrajinske prijestolnice.

Nakon briljantnih uspjeha proteklih dana, Ukrajina pokušava prodrijeti dalje na istok i oslobodi nova područja. Međutim, tempo je značajno usporen. Središnje pitanje u narednim tjednima odnosno mjesecu biti hoće li Ukrajina zadrži područja koja su oslobođena.

Naime, Ukrajina je već ranije bila oslobodila dio okupiranog teritorija u Harkivskom području pa ga ponovno izgubila. Neovisni promatrači ne isključuju mogućnost da će Rusija pregrupirati snage i ponovo napasti na sjeveru. Čečenski lider Ramzan Kadirov, čije su trupe ozloglašene u ratu u Ukrajini, najavio je da će izgubljena teritorija biti vraćena pod kontrolu Moskve.

Međutim, ruskoj vojsci taj projekta neće biti lak. Ukrajina trenutno pokušava napredovati na jugu, u Hersonskom području. Uspjela je da ponovo zauzme manje gradove. Zbog svoje blizine anektiranom Krimu, Rusija očigledno smatra da je Herson mnogo važniji od Harkova i nedavno je tamo iznova slala pojačanje.

Prema relevantnim podacima, Rusija je od 2014. u Ukrajini zauzela, odnosno okupirala, preko 140.000 četvornih kilometara, što je približno preko jedne petine Ukrajine.

Okupirana površina veća je od površine Hrvatske i Srbije zajedno odnosno nešto manja od površine Mađarske i Hrvatske zajedno. Taj podatak vam zorno pokazuje odnosno govori da je riječ o ogromnom prostoru kojeg je Rusija okupirala i drži ga pod svojim nadzorom.

Ukrajinski gubici

Ukrajinska vojska, iako se o tome na Zapadu izbjegava govoriti, tijekom ljeta je imala ogromne gubitke. Realno gledajući i procjenjujući gubici ukrajinske vojske su ogromni, naravno da Zapad o tome šuti, a ukrajinski dužnosnici ih umanjuju u cilju jačanja morala samih branitelja i Ukrajinaca.

Ukrajina mjesečno gubi više od 20 000 vojnika iz stroja. Neovisni podaci ukazuju, što su ranije potvrdili i ukrajinski dužnosnici da Ukrajina ima dnevno najmanje 150 poginulih vojnika i više od 800 ranjenih vojnika. Mjesečno Ukrajina ima najmanje 4500 poginulih i najmanje 20 000 ranjenih vojnika.

Oleksij Arestovič, jedan od savjetnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je za Guardian da svaki dan u ratu pogine 150 Ukrajinaca, a 800 ih je ranjeno, a drugi, Mihajlo Podoljak, izjavio je za BBC da život izgubi između 100 i 200 ukrajinskih vojnika.

Rusija će djelomičnom mobilizacijom od najmanje 300 000 pričuvnika riješiti problem nedostatka vojnika na okupiranom području tako da će na ratištu u okupiranim područjima umjesto 150 000 vojnika imati oko 400 000 vojnika.

Stoga se razložno postavlja pitanje s kojim snagama ukrajinska vojska može završiti rat i osloboditi prestala okupirana područja koje opet najavljuje ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njegovi bliski suradnici, te zapadni obavještajci i analitičari.

Ne zaboravimo Ukrajina je ovisna o naoružanju i vojnoj opremi koje dobiva od Zapada. Realno gledano europske zemlje će sve manje i manje moći slati suvremene vojne opreme i naoružanja Ukrajini jer neće imati za sebe. Hrvatska je poslala sve što je mogla te ispraznila svoja vojna skladišta. Neće ni Amerika i Velika Britanija dugo moći slati ogromne količine suvremene vojne opreme i naoružanja Ukrajini. Ameriku opravdano brine mogućnost da Kina krene vojno uključiti Tajvan pod svoju „kapu“.

Što rat bude duže trajao to će Zapad slati sve manje pomoći Ukrajini. Ne zaboravimo da Zapad mjesečno sufinancira Ukrajinu, kojoj mjesečno nedostaje oko 6 milijardi američkih dolara za vođenje rata i kakvo takvo funkcioniranje Ukrajine.

Realno gledano Ukrajina je daleko od toga da oslobodi svoja okupirana područja. Nažalost ovaj rat će još dugo trajati. Pamet je već odavno napustila Zemlju.

Jesmo li na rubu 3. svjetskog rata?

Sadašnja civilizacija je na putu samouništenja. Živimo u najopasnijim vremenima nakon završetka Drugog svjetskog rata. Putinovom invazijom na Ukrajinu posredno je započeo 3. svjetski rat između Amerike, Velike Britanije ,NATO saveza i Rusije.

Nikad nismo bili bliže izbijanju nuklearnog rata. Imamo hrpu neodgovornih svjetskih čelnika s nedovoljno stručnog znanja, koji brinu samo o sebi i svom političkom rejtingu i ništa ih drugo ne zanima. Najveći gubitnik u svemu tome već jesu zemlje Europske unije koje se ponašaju kao „pudlica“ američkog predsjednika Bidena i slušaju što će im reći ukrajinski predsjednik Zelenski.

Uvode sankcije Rusiji koje pogađaju prije njihove vlastite stanovnike, ponašaju se kao „slon u staklani“. Žalosno je u svemu tome što u ratu u Ukrajini gine ukrajinska i ruska sirotinja, a svjetski vođe govore o nekakvim vrijednostima koje su odavno uništene.

Stvarno živimo u najopasnijim vremenima, s nikad „luđim“ i ne sposobnijim svjetskim vođama, koji služe samo kao vanjski privid. Geopolitička slika svijeta se mijenja, ne na dobrobit većine naroda, utjecajne sfere se mijenjaju, bogati se sve više bogate, narod je sve siromašniji i nesigurniji, planet Zemlja je sve više biološki uništen, ekološki ju velike korporacije i sile i dalje nesmiljeno uništavaju, što kroz određeno vrijeme može dovesti do velikih migracija stanovništva zbog prehrambenih i ostalih resursa, a tada će se karta svijeta potpuno promijeniti.

Sve te promjene ne će teći mirno, ali ne želim i ne ću o tome razmišljati. Dovoljno nas svi, od medija do politike filaju strahovima i lošim vijestima, informacijskom propagandom. Ostaje nam nadati se da će se ovo započeto svjetsko ludilo na vrijeme završiti, zla je već i previše učinjeno.

Pero Kovačević