U tjednu koji je prethodio obilježavanju blagdana Svetog Josipa Radnika, a koji se u popularnoj kulturi naziva Praznikom rada i tradicionalno se obilježava svake godine 1. svibnja, Hrvatski sveučilišni sindikat proveo je anketu o zadovoljstvu na radnome mjestu. Anketa je provedena anonimno među članstvom na podružnicama.
Ispunili su je u gotovo jednakom broju muški i ženski članovi Sindikata. Na to se možemo nadovezati i činjenicom kako je to realna slika našega članstva u smislu spolne zastupljenosti, a koja posredno odražava isti kontekst na razini samo zagrebačkog sveučilišta, na kojem je zastupljeno naše članstvo u većinskom broju.
Najviše anketiranih pripada dobrno najproduktivnijim godinama (od 41-60), što je tipično za ovakve sustave, gdje znanje nije varijabla koja s godinama opada, već je stvarnost dijametralno suprotna, iako ovisi o općim okolnostima kojima je pojedinac izložen.
Očekivano, najveći broj članova koji su se izjasnili ima završen neki oblik poslijediplomskog stupnja obrazovanja, što daje legitimitet sakupljenim podacima za donošenje relevantnih mišljenja unutar korpusa znanosti i visokog obrazovanja. Zanimljivo, većina (3/4) anketiranih izjasnilo se s izrazitim zadovoljstvom na poslu ili vrlo zadovoljnim. Što se tiče organizacije posla, tu su primjetni nešto različitiji stavovi, iako je članstvo taj segment ocijenilo većinski sa srednjom vrijednosti (zadovoljan).
Najveće iznenađenje svakako je bila ocjena zadovoljstva odnosa s nadređenima, koji je u najvećem broju (3/4) označen kao izrazito dobar ili vrlo dobar, što je svakako pohvalno za sustav u kojemu na rukovodećim položajima zapravo sjede jednaki među prvima. Svojim intelektualnim kapitalom i poslovnim resursima te njihovim iskorištavanje u ostvarenju karijera su uglavnom zadovoljni, što pokazuje kako je ovo svakako prostor za potencijalnu doradu.
Također, anketom smo prikupili rezultate o radnom vremenu pojedinaca u sustavu znanosti i visokog obrazovanja te ih grupno možemo svrstati u segment kojim su članovi zadovoljni. Naravno to se prvenstveno odnosi na odmak od zastarjelog koncepta radnoga vremena od 8-16 sati, koji ne može zadovoljiti ni jednako podnijeti intelekualne kapacitete, primjerice istraživača.
Jedan od elemenata koji pokazuje koliko je sustav funkcioniranja na zagrebačkom Sveučilištu dobro osmišljen koncept je i onaj koji govori o diskriminaciji, gdje su se članovi Sindikata većinski izjasnili u smislu ne susretanja s bilo kojim oblikom diskriminacije. Osim toga, članovima je u gotovo 100% izjašnjavanja omogućeno napredovanje u okviru stručne spreme, kao i opetovani odlasci na usavršavanja i prezentacija te promocija rezultata njihovih otkrića.
Zanimljivo, čak je više od polovice članova izjasnilo zadovoljstvo informiranjem oko najvažnijih upravnih i upravljačkih elemenata unutar institucija u kojima su zaposleni, što odaje visoku razinu upravljačke demokratičnosti i transparentnosti u sustavu znanosti i obrazovanja.
Rad je svakako lako slaviti kada su uvjeti za rad adekvatni, kada je radno okruženje poticajno i svrsishodno. Ako radnopraznička atmosfera ovisi o lijepom vremenu na 1. svibnja i podjeli graha umirovljenicima, to bi se moglo smatrati elementarnim licemjerjem.
Zadovoljni smo što naši članovi rad slave svaki dan te što je taj rad primjenjiv i za naše mlado društvo važna pokretačka snaga za promjene.
Predsjednica Hrvatskog sveučilišnog sindikata
Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić
