Dr. Igor Čatić: COVID -19 i plastika! Sporne su zabrane nekih plastičnih proizvoda

Suvremene plastične šprice su primjer jednokratnih plastičnih proizvoda. Koji sigurno zahtijevaju posebnu pozornost kao plastični otpad. O tome kako se i u Hrvatskoj s oko tri milijuna takvih šprica postupa, nema posebnih podataka u javnosti

Početkom srpnja podudarila su se tri događaja. Dan borbe protiv plastičnih vrećica i sve ozbiljnija upozorenja, zbog širenja delta virusa i sve više mutacija, sve je neizvjesniji završetak borbe protiv aktualne pandemije. Science Magazine je pak objavio članak u kojem se traži smanjenje proizvodnje plastike, ali ne i za potrebe medicine.

Tome treba pridodati da Hrvatski sabor usvojio Zakon o plastičnom otpadu.

Potaknuta tekstovima o bolestima koje mogu izazvati plastika, od početka njezine proizvodnje do pohrane preostatka, plastozama i o vrednovanju medicine 2.0, urednica Sandra Erak pozvala je autora u dugogodišnju emisiju »Izaberi zdravlje«. Težište razgovora bilo je na uporabi većeg broja jednokratnih plastičnih proizvoda u svjetskoj borbi protiv ove bolesti. Koja se širi nezabilježenom brzinom diljem svijeta.

Plastofobija

Nevjerojatna je upornost plastofobičara koja traje već tri desetljeća. Kao simbol borbe izabrana je lagana plastična vrećica debljine 15 do 50 mikrometara. Koja po definiciji nije jednokratni plastični proizvod, već se smatra ambalažom. U Hrvatskoj zabrana tih vrećica stupit će na snagu 1. siječnja 2022. Usprkos činjenici da EU ne zahtijeva zabranu, već smanjenje potrošnje tih vrećica.

Imajući na umu desvet plastičnih proizvoda, napada se plastika kao materijal i dovoljno upornim djelovanjem, uz obilnu podršku stranih plastofobičarskih udruga, ogađuju u javnosti plastiku u cjelini.

Pritom su plastofobičari licemjerni. Čiste potoke od plastike. Pronađeni otpad sakuplja se prema televizijskoj slici u plastične vreće. Proglašava se otoke i arhipelage bez plastike, a puni su stakloplastičnih brodica.

Plastofobičari ukazuju na problem mikroplastike, najčešće na mikroplastiku i oceane. Ta tema je već obrađena na više mjesta. Zato samo pojedinost iz članka koji je na internoj raspravi. Mikroplastika dolazi iz vode, kapljevine. Dokazano je da dolazi i iz zraka.

Pojavljuje se mikroplastika i na mjestima na koja se nataložila kapljicama iz zraka. Pronađeni su tragovi polipropilena koji je izumljen tek 1954. To dovodi do zaključka da je trajnost mikroplastike, ali vjerojatno i ostale plastike nekoliko desetljeća, a ne stoljeća.

Plastični proizvodi u borbi protiv COVID-19 pandemije

Je li osoba zdrava ili bolesna provodi se testiranjem. Ukratko. Priprema za testiranje zahtijeva da se obuče plastična zaštitna oprema te pripremi pribor za uzorkovanje. Pribor za uzorkovanje čini u pravilu tanki plastični i vrlo savitljivi štapić za uzimanje obriska nazofarinksa i plastična epruveta s transportnim medijem. 

Pakiranje uzorka prikazano je na https://www.youtube.com/watch?v=z2b6dHiVS6U. Iz video prikaza slijedi da se radi o plastičnom priboru, pretežno jednokratne uporabe.

Posebnu pozornost privlači cijepljenje. Zamislite si situaciju da se cijepljenje provodi na raniji način. Pomoću staklenih šprica koje treba iskuhavati. Suvremene plastične šprice su primjer jednokratnih plastičnih proizvoda. Koji sigurno zahtijevaju posebnu pozornost kao plastični otpad.

O tome kako se i u Hrvatskoj s oko tri milijuna takvih šprica postupa, nema posebnih podataka u javnosti. Sve maske su pretežno plastične. Također i pelene i ulošci. Treba naglasiti jednu pojedinost. Pandemija je bitno povisila količinu plastičnog otpada.

Spornost zabrane nekih plastičnih proizvoda

Plastične slamke su na popisu zabranjenih proizvoda u Zakonu o gospodarenju otpadom. Uz dodatak: »osim slamki na koje se odnosi posebni propis koji uređuje medicinske proizvode odnosno posebni propis koji uređuje bitne zahtjeve, razvrstavanje, upis proizvođača u očevidnik proizvođača, upis medicinskih proizvoda u očevidnik medicinskih proizvoda te ocjenjivanje sukladnosti medicinskih proizvoda«.

O čemu je riječ? Potpuno su nepotrebne slamke za pijenje, npr. osvježavajućih pića. Zamjenske papirnate slamke su neodgovarajuće i lošije rješenje. Za iznimku u medicinske svrhe ključna je riječ, srkanje. Bolesnici često ne mogu piti tekućine, već ih srču.

No još se nešto srče. Skupa pića, poput koktela. Zašto i tada ne bi bilo bolje dopustiti plastične slamke. Cijena takvog pića omogućuje odgovarajuće gospodarenje tim otpadom. Treba međutim postaviti pitanje proizvoda koji je bio u nacrtu EU Direktive iz 2019. Plastični opušci. Oni su nestali u usvojenoj Direktivi u lipnju 2019.

Suvremene medicine nema bez plastičnih proizvoda

Nemoguće je i nepotrebno u okviru ovog teksta navoditi sve primjene plastičnih proizvoda u suvremenoj medicini. Danas su naočale u pravilu plastične, a kontaktne leće, kojih 31 tisuća komada ima masu od 1 kg, nezamislive su u nekom drugom materijalu. Tu treba dodati razne usatke, implantate. Bez plastike nema ni suvremene stomatologije i farmaceutike.

Science Magazine objavio je 1. srpnja članak naslova A binding global agreement to phase out most resin production. Traži se globalni sporazum o smanjenju proizvodnje plastike, a time i plastičnog otpada. U tekstu se ne spominje medicina.

Liječnici, stomatolozi i farmaceuti – dignite glas

Poziva se stručnjake iz navedenih područja da dignu glas u korist plastike kao materijala koji je danas nezaobilazan na navedenim područjima. Treba se oštro suprotstaviti i uporabi dokazano lošijim rješenjima, od postojećih plastičnih proizvoda.

Prihvatiti treba samo one zamjenske proizvode koji su bolji od postojećih ili novih plastičnih rješenja. Ovako postoji neopravdana diskriminacija jednog materijala. Navedene stavove podupire i članak kojeg je objavio Science Magazine.

Prof. emeritus Igor Čatić, Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu