Poljski predsjednik Andrzej Duda čestitao je Kolindi Grabar-Kitarović na zaslugama da američki predsjednik Donald Trump dolazi u Varšavu. Žalosno je da su ti vrlo ozbiljni napori hrvatske predsjednice više prepoznati vani nego u Hrvatskoj
PIŠE: Silvana Oruč Ivoš
Hrvatska predsjednica ima razloga za zadovoljstvo svojom diplomatskom i vanjskopolitičkom aktivnošću. Naime, ona će biti jedna od rijetkih svjetskih državnica koja će se u jednoj godini, odnosno u polovini jedne godine, sastati i s američkim i s ruskim predsjednikom.
I s Trumpom i Putinom
S Donaldom Trumpom već se u svibnju susrela u Bruxellesu, a ponovno će se u srpnju s njime susresti u Varšavi, dok će susret s Vladimirom Putinom imati krajem godine. Naime, poziv za posjet Moskvi već ima i samo čeka da se odredi datum susreta.
No, još je jedan veliki razlog za zadovoljstvo. Veliko je priznanje, a vjerojatno i satisfakciju, doživjela kada je prije koji dan poljski predsjednik Andrzej Duda, na početku dvodnevnog službenog posjeta Hrvatskoj, čestitao Kolindi Grabar-Kitarović na zaslugama zbog činjenice da će američki predsjednik Donald Trump u vrlo kratkom roku drugi put posjetiti Europu.
Bijela kuća prije tjedan dana služeno je obznanila da američki predsjednik 6. srpnja dolazi na summit Inicijative tri mora, a čiji su pokretači i organizatori hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović i poljski predsjednik Duda. Taj potez State Departmenta veoma je značajan jer potvrđuje da SAD i te kako shvaćaju značaj spomenute Inicijative, odnosno da u njoj vide budućnost. Ali, još značajnije je to da SAD i te kako zanima Europa.
Inicijativa Tri mora
U Hrvatskoj se vrlo malo o Inicijativi pisalo, no o kakvoj je inicijativi riječ najbolje ilustrira činjenica da je osim SAD-a podupire i Kina koja preko nje ima otvoren put za suradnju s Europom i Europskom unijom. Istodobno, Inicijativu tri mora podupire i trinaest europskih država koji je smatraju ključnom u trenutku kada Europska unija gubi ulogu koju je ranije imala, posebice nakon Brexita. Zapravo, Inicijativa tri mora je trenutačno vodeća inicijativa oko koje se može okupiti članstvo EU.
Da podsjetimo, riječ je o inicijativi koju je pokrenula hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović koja se u početku nazivala Jadran-Baltik. Nakon što su Rumunjska i Bugarska tražile da se proširi na njih, nazvana je Inicijativom tri mora. Cilj Inicijative je jače gospodarsko povezivanje država srednje i istočne Europe.
Hrvatska predsjednica više je puta kazala da se Inicijativom žele pokazati čvrste veze sa srednjom Europom, te da je riječ o strateškom repozicioniranju Hrvatske i Hrvatske kao države koja mora voditi aktivnu vanjsku politiku. Ono što je ključno jest to da je o Inicijativi Grabar-Kitarović još početkom godine, za vrijeme boravka u SAD-u, o njoj informirala Trumpove suradnike. Prije koji mjesec hrvatska predsjednica i poljski predsjednik i službeno su Trumpu uputili poziv da dođe na sastanak inicijative ne vjerujući da će do toga doći. Potvrđuje to i promjena mjesta sastanka. Naime, prethodno planiran Wroclav, zbog Trumpova dolaska i većih sigurnosnih zahtjeva, otpao je i summit će se održati u Varšavi.
Deset minuta s Trumpom
Ono što je ključno da je do preokreta, odnosno do Trumpove odluke da dođe i dade dodanu vrijednost toj Inicijativi, došlo jest lobiranje hrvatske predsjednice u Bruxellesu za vrijeme sastanka vođa država članica NATO saveza.
Dok se većina mainstream medija doslovno izrugivala s hrvatskom predsjednicom, omalovažavajući njena nastojanja da dođe u izravni kontakt s američkim predsjednikom, montirajući svakojake fotografije koje su za cilj imale stvoriti dojam o nekakvoj opčinjenosti Grabar-Kitarović Donaldom Trumpom, ona je zapravo napravila maestralan posao za Hrvatsku.
Jer, za vrijeme tog razgovora koji je trajao deset minuta, a ne samo jednu kako se grubo podmetalo po domaćim medijima, hrvatska mu je predsjednica ponovila svoja stajališta o Inicijativi o kojoj je Trump već podosta znao. I tu se dogodio preokret i veliki uspjeh Grabar-Kitarović.
U tih deset minuta hrvatska je predsjednica govorila i o drugoj temi, strateški važnoj za Hrvatsku i Hrvate, a riječ je o situaciji u BiH. Kazala je Trumpu da stabilnosti u BiH ne će biti ako se SAD aktivno ne uključi u diplomatske procese.
Žalosno je, međutim, da su ti vrlo ozbiljni napori hrvatske predsjednice više prepoznati vani nego u Hrvatskoj. Sad se vidi koliko su zlonamjerni bili medijski natpisi, pa iz pera autora za koje bi se očekivalo da su ozbiljni, o tome kako je Grabar-Kitarović trčala i trčkarala za Trumpom. Ili tvrdnje da se predsjednica sama smjestila u drugi red, odmah iza Trumpa.
Umjesto ponosa izrugivanje
Kao da je to tko će gdje sjediti na takvim događanjima slučajan izbor, a ne nešto unaprijed određeno. Osim toga taj susret je bio u središtu NATO-a, gdje je Grabar-Kitarović bila pomoćnica glavnog tajnika, što je iznimno značajna funkcija, pa je logično da je imala drukčiji red prvenstva nego ostali dužnosnici, pa i oni koji dolaze i iz utjecajnih država nego što je Hrvatska.
I umjesto da se ponosimo hrvatskom predsjednicom, domaća se javnost bavila trivijalnostima poput boje njene haljine i izrugivanjem time što je razgovarala s Trumpom.
Njena dva prethodnika Mesić i Josipović, unatoč mizernim vanjskopolitičkim rezultatima, nisu imali tih problema. A možda je razlog takvom ponašanju i taj što Inicijativa tri mora Hrvatsku stavlja tamo gdje joj je političko i civilizacijsko mjesto – u Europu. Daleko od zapadnog Balkana u koji nas je Mesić neprirodno uvukao, a Josipović napravio sve da nas tamo zakopa.
Foto:reuters
