Od visokopozicioniranog izvora bliskog predsjedništvu HDZ-a doznajemo da bi se parlamentarni izbori trebali održati 05. ili 12. srpnja 2020. U izbornoj smo godini u kojoj nema prijevremenih izbora i kad god se vladajuća većina odluči raspisati izbore oni će biti u skladu s Ustavom Republike Hrvatske uz poštivanje ustavnih rokova.
Svaka vladajuća većina, bila ona lijeva ili desna ima tu privilegiju raspisati izbore kada to njima najviše odgovara i bili smo svjedoci kao što smo i danas, da se oporba uvijek u načelu žestoko protivi odluci vladajućih glede datuma bilo kojih izbora.
Ti legitimni prijepori kao dio političke igre događali su se i kad je određen datum predsjedničkih izbora, kada se Zoran Milanović silno bojao da će njegovi glasači otići na skijanje pa se tvrdilo da je baš zbog toga HDZ planirao izbore u vrijeme skijaške sezone.
Na kraju je ispalo da su HDZ-ovi birači i „crni labudovi“ otišli na skijanje, a Milanović je na krilima Miroslava Škore ušetao na Pantovčak.
Oporbi je na predsjedničkim izborima smetala skijaška sezona, a danas im smeta turistička sezona koje po svim relevantnim predviđanjima nažalost neće uopće biti ili će je biti u daleko slabijem intenzitetu. Oporbi s desnog političkog spektra u nedostatku mašte smeta i način glasovanja pa se sada gorljivo zalažu za elektroničko glasovanje.
Pri tom zaboravljaju da smo u izbornoj godini kad se ne mijenja izborni zakon. No, galamdžije s desnice, uz časne izuzetke, očito s tim nisu upoznati.
Po smjernicama Venecijanske komisije u izbornoj godini nisu preporučljive promjene izbornog zakona. A nisu baš zato da vladajući promjenama izbornog sustava ne bi sebi pogodovali
Kad je Vlada, u listopadu prošle godine, odbila SDP-ov prijedlog o sastavu članove biračkih odbora za predsjedničke izbore, pozvala se na stajalište Ustavnog suda od 24. rujna 2015., kako “Hrvatski sabor treba ustrajati na dobroj parlamentarnoj praksi da ne donosi, mijenja ili dopunjuje izborno zakonodavstvo godinu dana prije održavanja redovitih parlamentarnih izbora”.
Citirali su i stav Venecijanske komisije iz 2002. godine, prema kojima se “osnovni elementi izbornog zakona smiju mijenjati najkasnije godinu dana uoči izbora”.
Nadalje, činjenica je da bi uvođenje elektroničkog glasovanja pogodovalo upravo HDZ-u, jer HDZ u iseljeništvu ima ogroman bazen glasača i simpatizera što je prepoznao i SDP-ov Arsen Bauk. Za Bauka, za SDP i ljevicu općenito, elektroničko glasovanje doista bi bilo pravi bauk!? Uvesti elektroničko glasovanje, a ne promijeniti Ustav Republike Hrvatske u smislu da se Republika Hrvatska definira kao jedna izborna jedinica, nema baš puno smisla.
Bez ikakve sumnje ritam COVIDA-19 u bitnom je odredio odnos političkih snaga u Republici Hrvatskoj, a intenzitet COVID-19 konačno će odrediti hoće li biti izbora u srpnju, krajem ove godine ili izbora uopće neće biti ukoliko taj virus bude dodatno podivljao. Ukoliko se stvore i najminimalniji uvjeti u skladu sa preporukama zdravstvene struke, ukoliko COVID-19 bude stavljen pod kakvu takvu kontrolu, bilo bi razumno odraditi parlamentarne izbore što prije kako bi se izbjegla moguća ustavna kriza.
Nakon predsjedničkih izbora HDZ je drastično gubio potporu svojih glasača dok je SDP, bez da su učinili bilo što pozitivno i pametno politički rastao, što je bilo sasvim očekivano i predvidljivo. U tim trenutcima stvorena je percepcija da će HDZ nakon predsjedničkih izgubiti i parlamentarne izbore i s tim su se slagali mnogi analitičari. Ono što nije mogao predvidjeti ni jedan analitičar je COVID-19 koji je stubokom preokrenuo percepciju o gubitničkom HDZ-u.
HDZ danas ima ogromnu podršku velike većine državljana Republike Hrvatske, znanstvene zajednice, socioloških i kulturoloških krugova zahvaljujući činjenici da se vrlo uspješno nosi s ovom bolesnom krizom donoseći pravovremene i efikasne mjere. Rezultati ispitivanja javnog mnijenje penju se čak na fascinantnih 85% u korist vladajućih i ne postoji ni jedna politička stranka na svijetu da takvu popularnost stečenu temeljem egzaktnih rezultata ne kapitalizira u svoju korist. Osobito ako to čini na legalan i legitiman način, a raspisati izbore u izbornoj godini u bilo koje vrijeme je apsolutno legalno i legitimno.
Osim toga Republici Hrvatskoj potrebna nova, stabilnija vladajuća većina i to što prije. Čini se da nas čekaju vremena duboke i teške recesije i ne bi bilo pametno tu krizu koja sa sobom uvijek nosi duboke političke podjele dočekati s ovom upitno stabilnom većinom. Treba se podsjetiti da je ova parlamentarna većina pragmatično presložena nakon što je Most po drugi puta rušio HDZ-ovu Vladu. Činjenica je da ova većina ne konvenira s izbornom voljom velikog dijela birača i to se može ispraviti jedino na što skorijim parlamentarnim izborima koji se danas nameću kao politička nužnost.
Hoće li HDZ na ovom valu popularnosti i na mjerljivim rezultatima uspješne borbe protiv COVID-a 19 dobiti povjerenje većine birača da lakše konstituira većinu i upravlja nadolazećom recesijom, čini se, vrlo brzo ćemo vidjeti?
Kazimir Mikašek-Kazo
