Kovačević: Ako ne izaberemo Vladu, predsjednica Republike mora raspisati nove izbore

PERO KOVAČEVIĆ objašnjava što je Manjinska, a što Tehnička vlada, koje su njihove ovlasti, u čijoj je nadležnosti raspisivanje izbora te koji su su mogući raspleti parlamentarne krize

ZORAN MILANOVIĆ je 5. listopada 2015. godine postao predsjednik tehničke vlade odnosno njegova vlada je tehnička vlada danom kad je predsjednica Republike donijela odluku o raspisivanju parlamentarnih izbora za 8. saziv Hrvatskog sabora koji su održani 8. studenoga 2015.

Zoran Milanović svjesno i namjerno brka pojmove manjinske i tehničke vlade u očitoj namjeri zadržavanja vlasti. Neutemeljene su, neosnovane i protuustavne tvrdnje da njegova tehnička vlada može četiri godine funkcionirati kao manjinska vlada.

Pojam manjinska vlada i pojam tehnička vlada de iure i de facto nisu sinonimi, a poglavito istoznačnice.

Što je manjinska vlada?

Manjinska vlada je izraz koji se koristi za vladu u državama s parlamentarnim sustavom, a koja je formirana od predstavnika političkih stranaka koje u parlamentu nemaju većinu ili je formirana od predstavnika jedne političke koalicije koja u parlamentu nema većinu, ali ima potporu od predstavnika druge političke stranke za provođenje točno određeni reformi.

Manjinska vlada se formira nakon održanih parlamentarnih izbora nakon što najveća stranka ili koalicija stranaka nije u stanju dobiti parlamentarnu većinu, odnosno kad nakon formiranja vlade izgubi dotadašnju većinu u parlamentu, a, s druge strane, apsolutnu većinu, odnosno koalicijsku vladu, ne može sastaviti nitko drugi. U takvim situacijama se umjesto novih i na neuspjeh unaprijed osuđenih pregovora o koaliciji, odnosno novih izbora jedna ili više oporbenih stranaka odlučuje vladajućoj stranci ili bloku dati tzv. tehničku potporu, tj. obvezuje se da će izglasati proračun i provesti neke druge reforme kako bi omogućila redovno funkcioniranje državne uprave, odnosno da manjinskoj vladi neće izglasati nepovjerenje.

Takav je aranžman obično privremenog karaktera, odnosno do točno određenog roka. No, čak i prije tog roka se u određenim okolnostima može manjinskoj vladi izglasati nepovjerenje.

Što je tehnička vlada?

Po definiciji tehnička vlada ili “tehnički mandat” znači da vlada nastavlja svoj rad samo na neophodne aktivnosti koje osiguravaju izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza te koje su potrebe za nužno funkcioniranje države od dana raspisivanja parlamentarnih izbora do izbora nove vlade nakon održanih parlamentarnih izbora.

Tehnička vlada ima ograničene ovlasti u odnosu na manjinsku vladu,a poglavito na vladu koja ima podršku parlamentarne većine.

Koje su nadležnosti tehničke vlade?

Prvo što je bitno napomenuti jest činjenica da je tehnička vlada ima točno određen mandat trajanja i to od dana raspisivanja parlamentarnih izbora do dana stupanja na dužnost nove vlade. Riječ je vladi kojoj završava odnosno prestaje mandat danom izbora nove vlade. Zakonom o postupku primopredaje vlasti utvrđena su i propisana ograničenja i ovlasti Vlade RH (tehničke vlade) od dana raspisivanja parlamentarnih izbora do stupanja na dužnost vlade nakon provedenih parlamentarnih izbora.

Tehnička vlada ima bitna ograničenja: ne smije donositi odluke o imenovanjima na dužnosti, ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, preuzimati nove međunarodne obveze. Posao tehničke vlade se svodi na održavanje uvjete za tehničko funkcioniranje države uprave do stupanja na dužnost novoizabrane vlade.

U čijoj je nadležnosti raspisivanje izbora?

Tvrdnje Milanovića i SDP-a da predsjednica Republike ne bi mogla raspisati prijevremene izbore bez odluke Sabora ili odluke ili suglasnosti tehničke vlade su netočne. Predsjednica Republike je dapače obvezna i ovlaštena raspisati prijevremen izbore ako se ne sastavi nova vlada. Tada predsjednica Republike, istodobno uz raspisivanje prijevremenih izbora imenuje i privremenu vladu te razrješuje tehničku vladu.

Predsjednica Republike je i u situaciji kad je konstituiran Hrvatski sabor, a ne bude sastavljena nova vlada jedina ovlaštena i obvezna raspisati prijevremene izbore sukladno članku 112. Ustava RH. Ne zaboravimo da je predsjednica Republike odgovorna i obvezna brinuti se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti i sprečavanje nastajanja ustavne krize ozbiljnih razmjera s nesagledivim posljedicama za građane i državu. Ne zaboravimo, nema isplata plaća, mirovina niti bilo čega u travnju 2016. ako se ne donese državni proračun za 2016.

Da je Robert Podolnjak i izbran predsjednikom Sabora na neuspjeloj konstituirajućoj sjednici 8. saziva Hrvatskog sabora Milanović tehničkoj vladi ne bi bilo produženo trajanje. Naime, predsjednica Republike povjerava mandat za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mandata u Hrvatskom saboru uživa povjerenje najmanje 76 zastupnika. Prvi krug i drugi krug konzultacija je obavljen i predsjednica nije nikome povjerila mandat za sastavljanje vlade jer nitko ne može niti nije dokazao da uživa povjerenje 76 zastupnika.

Ako nitko od pretendenata za mandatara do Božića ne dokaže predsjednici da ima podršku 76 zastupnika, ona ne može odrediti mandatara i treba raspisati izbore te imenovati privremenu nestranačku vladu. Predsjednica ima obvezu biti racionalna s vremenom radi prijeteće ustavne krize. Imajući u vidu nesuglasje odredbi članka 98., 110 i 111. Ustava RH predsjednica bi trebala zatražiti i stav Ustavnog suda odnosno sam Ustavni sud bi se trebao oglasiti u vezi pitanja na kojem inzistiraju iz SDP-a da predsjednica ne bi mogla raspisati nove izbore bez da je nekom dala mandat za sastavljanje vlade unatoč činjenici da joj nitko od pretendenata za mandatara nije dokazao da ima potporu 76 zastupnika.

Naime predsjednica bi i u slučaju konstituiranja 8. saziva Hrvatskog sabora bila pozvana i obvezna raspisati nove izbore i istodobno imenovati privremenu vladu ako joj nitko od pretendenata za mandatara ne dokaže da uživa povjerenje 76 zastupnika.

Scenariji za rješenje parlamentarne krize koja tendira prerasti u ustavnu krizu?

Na potezu je predsjednica Republike. Predsjednica Republike povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika (članak 98. Ustava RH). Na prvim i drugim obavljenim kozultacijama kod predsjednice Republike utvrđeno je da Zoran Milanović i Tomislav Karamarko niti bilo tko drugi ne uživa povjerenje većine svih novoizabranih zastupnika. Stoga predsjednica nije nikome povjerila mandat za sastavljanje Vlade. Kako su počeli teći ustavni rokovi, predsjednica će nakon drugog kruga konzultacija odnosno najkasnije do Božića morati utvrdi je li se može konstituirati novi saziv Hrvatskog sabora te imali netko od pretendenata za mandatara povjerenje većine zastupnika za sastavljanje Vlade.

Znači predsjednica mora voditi računa da se ne može u nedogled odugovlačiti s pokušajem sastavljanja Vlade i dovođenja države u ustavnu krizu. Naime, najkasnije do 15. siječnja 2016. godine moramo znati idemo li na nove parlamentarne izbore ili ne. Zašto to kažem? Jednostavno zbog činjenice što od dana raspisivanja prijevremenih izbora pa do izbora za zastupnike mora proći najmanje 30 dana.

Ako i kad predsjednica Republike utvrdi da se ne može sastaviti Vlada imenovat će privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor sukladno članku 112. Ustava RH.

Pero Kovačević /Foto: