Marko Mamić: Milanovićeva inauguracija i Inaugiracija Republike Srpske

Milorad Dodik je 5. ožujka 2025. potpisao ukaze o stupanju na snagu zakona što ih je usvojio parlament Republike Srpske kojima se na teritoriju RS zabranjuje rad Suda BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH i sigurnosne agencije BiH, SIPA-e.

Ukaze o stupanju na snagu zakona potpisao potpisao je predsjednik RS-a Milorad Dodik i oni su objavljeni su u Službenom glasniku RS-a 6. ožujka 2025.

Odmah po potpisivanju ukaza Miloradu Dodiku upućen je poziv iz Tužiteljstva BiH. Riječ je o ponavljanju djela za koje je Sud BiH osudio Milorada Dodika (nepravomoćno) na godinu dana zatvora i zabranu političkog rada u trajanju od šest godina.

(Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se Dodik žaliti. Više puta je ponovio da ne priznaje taj sud, a podnese li žalbu bit će to dokaz da  ipak priznaje Sud BiH.)

Bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je 6. ožujka 2025. sazvao hitan sastanak sa šefom delegacije EU-a u Bosni i Hercegovini Luigijem Sorecom i veleposlanicima država članica EU-a akreditiranim u BiH.

Milorad Dodik je istoga dana otišao u Beograd na sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem kojeg je obavijestio da Bošnjaci žele rat. Vučić, kod kojega se slabo vidi i teško diše od dimnih zavjesa i gdje je teško očekivati demokratski rasplet, i gdje je izgledniji neki novi „general Simović“, rekao je Dodiku da će sutra u podne zvati Putina.

Vučić je prenio da Putin razumije situaciju, da visoki predstavnik radi protiv RS-a, te da je Putin za Daytonski sporazum.

Priopćenjem se oglasilo tursko ministarstvo vanjskih poslova. “Očuvanje mira i stabilnosti moguće je samo kroz razum i suzdržanost. Turska snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.“

Ured SIPA-e u Banja Luci prestao je s radom. Prostorije su zaključane što je bošnjačka politika proglasila državnim udarom.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 7. ožujka 2025. na izvanrednoj sjednici donio odluku o privremenim mjerama kojima se zabranjuje primjena zakona koje su donijele vlasti RS. Dodik je rekao da će se „u RS-u primjenjivat zakoni koje je donijela Narodna skupština bez obzira na odluku Ustavnog suda BiH“.

Parlament RS je u prethodnom periodu donio odluku da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati u RS. Prijepor oko Ustavno suda BiH dugo je politička tema u BiH. Srpska strana je insistirala da se u parlamentu BiH donese zakon o Ustavnom sudu BiH u kojem više neće biti stranih sudaca navodeći da tri strana suca koji s dvojicom bošnjaka u sudu u kontinuitetu donose odluke protiv Republike Srpske.

Bošnjačka strana je odbila svaku raspravu na tu temu.

Jedan srpski član Ustavnog suda BiH otišao je u mirovinu, a drugi je dao ostavku na rad u Ustavnom Sudu BiH. Ustavni sud BiH je unatoč takvom stanju nastavio rad i donositi odluke, što je rezultiralo odlukom Narodne skupštine RS-a da se odluke Ustavnog suda neće primjenjivati na teritoriju RS-a.

Od Daytonskog sporazuma do danas tri suca, stranca, u Ustavni sud BiH imenuje predsjednik Europskog suda za ljudska prava, što je unijeto i u članak IV Daytonskog ustava, koji ponovimo to nikada nije prošao parlamentarnu proceduru u BiH.

U istom članku IV točka d) Daytonskog ustava piše:

“Za imenovanja koja se budu vršila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudaca koje bira predsjednik Europskog suda za ljudska prava.”

Ta mogućnost koju smo prethodno citirali da Parlamentarna skupština BiH sama zakonom uredi izbor Ustavnog suda do danas nije realizirana jer je dogovor nemoguć, što najbolje govori o karakteru BiH kao države uopće.

Strani suci u Ustavnom sudu. Visoki predstavnik je mijenjao entitetske ustave, smjenjivao izabrane političare, nametao i danas nameće zakone – država s posebnim potrebama – .

Vijeće sigurnosti UN-a je 7. ožujka 2025.. održalo sjednicu na kojoj je SAD snažno podržao suverenitet i teritorijalni integritet BiH i osudio vlasti RS-a. Naglašeno je da podržavaju rad visokog predstavnika Christiana Schmidta te da SAD smatra odluku Ustavnog suda BiH ključnom za stabilnost zemlje.

Američki državni tajnik Marco Rubio je 7. ožujka 2025. rekao: „Postupci predsjednika RS-a Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njezinoj sigurnosti i stabilnosti. Naša nacija potiče političke lidere u Bosni i Hercegovini na konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regiji da nam se pridruže u suzbijanju ovog opasnog i destabilizirajućeg ponašanja.“

Kako Dodik stoji s pitanjima nadležnosti BiH koje osporava?

U Članku III. Daytonskog ustava precizno su napisane nadležnosti BiH gdje nema Sud BiH, Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH kao ni SIPA-e i Dodik je tu u pravu.

Međutim u istom članku III Daytonskog ustava u točki 5. napisano je:

a) Bosna i Hercegovina će preuzeti nadležnosti u onim stvarima u kojima se o tome postigne suglasnost entiteta; stvarima koje su predviđene Aneksima 5 – 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadležnosti među institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vršenje ovih nadležnosti.

b) U periodu od 6. mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti će početi pregovore s ciljem uključivanja i drugih pitanja u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine uključujući korištenje izvora energije i zajedničke privredne projekte.”

Kako je i što sve, pozivanjem na naprijed citirane odredbe Daytonskog Ustava usvajano, odnosno nametano od visokih predstavnika duga je priča i tim se djelom nećemo konkretnije baviti u ovom tekstu.

Pravo je pitanje kako će ovo završiti?

Dodika nije moguće uhititi i privesti na davanje iskaza Tužiteljstvu BiH koje bi vjerojatno zatražilo istražni zatvor zbog ponavljanja djela za koje je već nepravomoćno osuđen kao i zbog opasnosti od daljnjeg ponavljanja djela.

Dodik ima soje osiguranje, ima i policiju Republike Srpske koja će ga štititi. Na razini BiH nema policijske institucije koja bi mogla postupati u ovom slučaju.

Daytonskim ugovorom je zabranjeno policijama entiteta djelovanje na području drugog entiteta.

Vojska BiH je trokomponentna i sastavnicom iz RS-a zapovijeda srpski član Predsjedništva BiH u ovom slučaju Željka Cvijanović. Daytonskim ugovorom je također zabranjeno vojnicima iz RS-a i onima iz Federacije BiH, koje odvojeno čine bošnjačka i hrvatska komponenta prelazak entitetske granice.

Snage EUFORA, koje se ovih dana pojačavaju, nisu nadležne za rješavanje političkih prijepora niti za uhićenje političara, nego za očuvanje mira i teritorijalne cjelovitosti BiH. Međutim Dodik ne dovodi u pitanje cjelovitost BiH, nego spori njene nadležnosti.

Nije za očekivati da bi bilo koje međunarodne snage pokušale primjenom sile uhititi Dodika jer bi Dodikovo osiguranje, policija RS-a, srpska vojna komponenta vojske BiH odgovorili silom. Kad bi se i desilo neko nasilno uhićenje Dodika to bi snažno solidariziralo i Dodikovu oporbu u RS-u s Dodikom. Oni neće prihvatiti moguću nasilnu promjenu vlasti koju bi izveli stranci u RS-u.

Dodik se dobrovoljno neće povući, kriza će rasti, sve institucije BiH bit će blokirane i miran rasplet ove krize teško je očekivati.

Gdje je u ovoj priči Hrvatska?

Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman bio je 2. ožujka 2025. u službenom posjetu Izraelu gdje se sastao s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Sarom. Izrael je jedna od najutjecajnijih adresa u svijetu gdje je jako korisno lobirati. Podsjetimo Milanović je izraelskog premijera Netanyahua nazvao „ubojicom žena i djece“.

Plenković je nakon tog Radmanova posjeta Izraelu u Zagrebu u društvu s Radmanom razgovarao s Draganom Čovićem. Plenković je kako je to prenijeto u medijima među ostalim rekao:

“Hrvatska će snažno štititi ustavna prava Hrvata u BiH, kojima treba zajamčiti punu ravnopravnost kao konstitutivnom narodu. Hrvatska koja dijeli najdužu granicu u Europi i te kako je zainteresirana za stabilnu Bosnu i Hercegovinu, kao i za sigurnost te prava svojih sunarodnjaka, državljana Europske unije, ali će i dalje biti strateški partner broj jedan koji će konstantno u EU upućivati na činjenicu da je za Bosnu i Hercegovinu nužno napraviti iskorak koji će je pozicionirati u krilo najveće obitelji suvremenih demokratskih društava.“

Dragan Čović se 7. ožujka 2025.. sastao s ministrom obrane Republike Hrvatske Ivanom Anušićem. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt bio je 7. ožujka 2025.. kod Plenkovića u Zagrebu kao bi razgovarali o aktualnoj političkoj situaciji u BiH. Na društvenoj mreži X Plenković je napisao:

„Zalažemo se za izbornu reformu koja će osigurati jednakopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.“

Dobro je što Plenković sada naglašeno ističe potrebu reforme Izbornog zakonodavstva BiH. Hrvatima to po Daytonskom ustavu i pripada i prilika je da visoki predstavnik ispravi nepravdu koju su hrvatskom narodu BiH učinili njegovi prethodnici, a što se ogledalo u izbornoj praksi da se Bošnjačka dvotrećinska nacionalna većina u Federaciji BiH u izbornom procesu pretvara u političku većinu, pa Hrvati na izbor izišli svi ili ne izišao nitko izborni rezultat za članove Predsjedništva BiH je isti.

To se također odnosi na praksu da se Mujo, Alija, Suljo, Murat u izbornom procesu proglase Hrvatima pa od bošnjačke većine budu izabrani u Klub Hrvata Doma naroda Federacije da zastupaju političke interese hrvatskog naroda u BiH.

Ako se od Hrvatske, sa strane međunarodne zajednice traži partnerstvo u rješavanju krize u BiH onda je red da Hrvatske to uvjetuje realizacijom Daytonskim sporazumom jamčene konstitutivnosti Hrvatskog naroda u BiH.

Andrej Plenković je došao u priliku kapitalizirati svoju ustrajnu i principijelnu politiku savezništva s Amerikom, EU-om i NATO-om.

Ako se to zaista i desi, ako visoki predstavnik nametne izmjene Izbornog zakona po kojem bi hrvatski narod u BiH sam svojom slobodnom voljom izraženom na izborima birao svog člana Predsjedništva BiH i svoje zastupnike u Klub Hrvata Doma naroda Federacije BiH moglo bi se u Sarajevu desiti novo veće iznenađenje od onoga što se dešava u Banja Luci, mogla bi se desiti Bošnjačka pobuna daleko radikalnija od one koju vodi Dodik.

Bošnjaci se neće pomiriti s činjenicom da Hrvati sami biraju svoje predstavnike u zajedničke institucije vlasti onako kao je to predviđeno Daytonskim ugovorom.

Moglo bi se desiti da bijes okrenu prema Hrvatima i Hrvatskoj. Svijet bi konačno vidio da je ishodište permanentne krize u BiH činjenica da Bošnjaci ne žele dijeliti vlast s druga dva naroda, na što ih obvezuje Daytonski mirovni ugovor.

Vrijedi podsjetiti da je krajem sedmog mjeseca 2022. radni materijal o izmjenama Izbornog zakona BiH, čija je namjera bila onemogućiti dvotrećinsku bošnjačku većinu u Federaciji da u izbornom procesu biraju Sulju i Murata u Klub Hrvata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, s radnog stola visokog predstavnika Christiana Schmidta dospio u sarajevske medije, što je izazvalo sedmodnevnu pobunu kompletne bošnjačke političke, intelektualne, medijske i vjerske elite, koji su organizirali i ulične prosvjede pred uredom Christiana Schmidta.

Politika prosvjednika svodila se na načelo „nama vlast a drugima građanska prava“ što bi po toj politici trebalo biti rezultat njihove takozvane građanske BiH.

Islamska zajednica je tada u podužem priopćenju među ostalim napisala:

“Za Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini koja okuplja većinu Bošnjaka i druge muslimane koji je prihvaćaju kao svoju i koji dolaze iz brojnih manjina, neprihvatljivo je insistiranje na tome da glasovi jedne etničke ili nacionalne skupine, u ovom slučaju Bošnjaka, pa i muslimanskih manjina kakvi su npr. Albanci ili Romi, vrijedi manje od pripadnika nekih drugih naroda.”

Željko Komšić je tijekom te pobune 23. 7 2022. rekao:

“Svjestan sam težine riječi koje izgovaram, bojim se da je motiv stranaca za sve što rade u BiH i pritisku da se donesu antieuropski zakoni, duboko antiislamski. Jer izgleda da mnogi na ovom kontinentu u današnjim europskim muslimanima gledaju nove Jevreje. A problem su posebno Bošnjaci koji imaju svoju državu.“

Vrijedi podsjetiti da su općine s hrvatskom većinom u BiH Komšića proglasile „personom non grata“, na što je on „građanski“ odgovorio „više ću trebati ja njima nego oni meni.“

Bakir Izetbegović je tijekom pobune 26. 7. 2022. na stranačkom skupu u Hadžićima rekao:

„Kako do snage i kako do vojne snage i imamo li mi odgovor, ne daj Bože, za najgore scenarije. Prebrojali smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko imamo mladih ljudi, koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali evo, samo da znate.“

Ovdje navedimo da bošnjaci ne koriste svoju nacionalnu većinu kao političku većinu samu u izbornom procesu, nego i kod popune zajedničkih institucija vlasti od Federalne do državne razine.

A gdje je tu predsjednik Milanović?

Milanović i Dodik su se zalagali za obrnut red poteza. Neka prije krenu Hrvati, a on i Dodik će podržati.

Nećemo ponavljati Milanovićeve izjave da je „Kosovo oteto od Srbije“ i „Amerikanci i Englezići dalje prste od Milorada Dodika“ i tkao dalje. Ovdje recimo da je Milanović u nekoliko navrata rekao da je „Milorad Dodik naš saveznik u BiH i to treba znati“ , i „takvog bi Srbina htio za susjeda.“

Moglo bi se reći da je Milorad Dodik pohrvatio Zorana Milanovića, objasnio mu je što su to hrvatski nacionalni interesi, a Milanović brzo uči i evo ga, napustio je Komšića jer tada nije znao što su hrvatski nacionalni interesi. U druženju s Dodikom puno je naučio.

Milanović je 2. listopada 2022.godine u Kastavu rekao:

“Nakon 20 godina pokušaja, pogreške, dobrih odnosa i prijateljstva s političarima u BiH, poput Komšića ja sam shvatio da su to prevaranti kojima se ne može vjerovati.“ Milanović je tom prigodom rekao da su „hrvati u susjednoj državi najavljivali mogućnost oblika samouprave. Ja ću ih podržati“.

Vrlo je zanimljivo da je Milorad Dodik 3. 3. 2025. godine u Mostaru gdje je poslije presude Ustavnog suda BiH došao helikopterom, ceste su postale nesigurne, nastojeći prebaciti odgovornost na drugu stranu i skinuti sa sebe fokus međunarodnih reakcija rekao:

“Ako ne možemo poštovati Ustav, onda Bosna i Hercegovina ne treba postojati. Hrvatima se godinama nameću predstavnici iz drugog naroda, a to nije prihvatljivo. Za to mislim da je Hrvatima bolje da povuku iz naftalina svoje planove o Herceg Bosni nego da se zavaravamo kako ćemo izraditi funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu.“

To je ta politička priča o Miloradu Dodiku i Milanoviću kojeg je Dodik podučio o Hrvatskim interesima.

Inauguracijom Republike Srpske Milorad Dodik je dobio zapaženo mjesto u svjetskoj javnosti, a na Milanovićevoj inauguraciji počasna gošća je bila Vjera Andrijić uz koju su se nježno privijali Ivo Josipović i Siniša Hajdaš Dončić.

Režirano je priređen bliski susret Vjere Andrijić i Tuđmanovih generala koji su nazočili promociji, s ciljem pokušaja da se pokaže kontinuitet između Vjere i njene vojske i generala pobjedničke hrvatske vojske. Glavni smisao tog kontinuiteta je da je vojska Vjere Andrijić stvorila državu koju su generali samo branili, što kod Milanovića ima za rezultat da on ne slavi dan državnosti, jer se toga dana nije desilo ništa, pa je Tuđman samo predsjednik jedne stranke i predstavlja dio kontinuiteta Vjere Andrijić.

Vjera je tu da kaže, stvari su riješene u AVNOJ-u. Zašto smo to prestali slaviti?

To je politika političkog i medijskog ubijanja temeljnog bića nacije koje nosi naciju i državu. Njih se sklanja.

Zbog te politike i od te politike kontinuiteta se i ne dopušta ekshumacija desetina tisuća Hrvata, Brozovih žrtava iz jama, rudnika i rovova, jer bi se njihovim dostojanstvenim pokopom mogao desiti i nedostojanstven politički pokop Broza i onda ništa od kontinuiteta i eto ti Tuđmana kao tvorca države, suprotno Brozovoj „Savi naopako“.

Broz: “Prije će Sava poteći naopako nego li će Hrvatska postat država.”

No desilo se posve suprotno. Sava teče kao i vjekovima prije, a Hrvatska je postala država kao što je bila vjekovima prije.

Marko Mamić/Foto: Hina /pxxl