Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski te državni i vojni vrh su već više od pola godine najavljivali svoj protuudar koji je ima cilj izbaciti ruske snage iz istočne Ukrajine, ali i s Krima.
Parole tipa “oslobodit ćemo Krim” bile su super za podizanje morala ukrajinskih branitelja i stanovništva i dobivanja izdašne vojne i financijske pomoći zapadnih saveznika.
U svojim objektivnim i profesionalnim analizama stanja na terenu, za razliku od većine naših analitičara, dao sam realne i objektivne prosudbe koje su nedvojbeno ukazivale da su želje ukrajinskog predsjednika i njegovog vojnog vrha kao i većine zapadnih i naših „vrlih“ analitičara neostvarive i nerealne.
Tako sam u lipnju, prije službenog početka ukrajinskog protuudara konstatirao sljedeće: “Velike ofenzive, o kojima se proteklih mjeseci tako puno govori i na političkoj i na medijskoj razini – sa sobom nose i velike vojne i političke rizike. Prije svega tu mislim za Kijev.
Za vlast u Kijevu rizik je opasan ako ofenziva rezultira velikim brojem žrtava, a što je u sadašnjoj konstelaciji snaga i ruskoj višeslojno, tj. ešalonizirano postavljenoj obrani, čak u tri linije na najkritičnijim i strateški najvažnijim smjerovima – neizbježno. Velike žrtve mogle bi se opravdati samo velikim uspjesima na bojnom polju. Ali ako to izostane, netko će prije ili poslije tražiti odgovorne glave.
Naravno da državnom i vojnom vrhu Ukrajine nije lako. Zapad traži i očekuje učinkovitu kontraofenzivu, koja je objektivno u ovome trenutku riskantna. Ako protuudar ne poluči bar dio željenih rezultata, a gubici budu ogromni, ukrajinska vojska će doći u nezavidan položaj. Ulog je velik, a posljedice mogu biti dalekosežne.
“Ukrajinska ofenziva je propala”
Bio sam među malim brojem analitičara koji je prije, a nakon započinjanja ukrajinske ofenzive napravio objektivnu i profesionalnu analizu koja je ukazivala da predsjednik Zelenski i njegov vojni i državni vrh imaju lijepe želje i parole koje super zvuče poput „Krim je naš“.
Moja analiza i predviđanja su se nažalost pokazali točnim, za razliku od svenazočnih hrvatskih „hibridnih vojnih analitičara“ koji su tvrdili suprotno i bili čisti sudionici informacijskog rata i lobisti proizvođača zapadnog naoružanja i vojne opreme. Ukrajina je nažalost u svom protuudaru, koji su planirali časnici Nato saveza i ukrajinski časnici, doživjela neuspjeh. Oslobodila nekih osam do devet totalno razrušenih sela, izgubila preko 450 četvornih kilometara i pretrpjela ogromne gubitke ljudstva i vojne opreme.
Nažalost, upravo to se dogodilo ukrajinskom protuudaru. Već su prvi tjedan protuudara pretrpjeli ogromne žrtve i gubitke naoružanja i vojne opreme, relevantni izvori govore o tome da je Kijev u prvom tjednu imao stravične gubitke u ljudstvu i to preko 60 000 poginulih branitelja. Što se zapravo dogodilo kratko rečeno- ukrajinski državni i vojni vrh su povjerovali u dezinformacije koje su u informacijskom ratu sami uz pomoć zapadnih saveznika i većine zapadnih analitičara plasirali – da je ruska vojska u rasulu, a ukrajinska vojska nezaustavljiva i naoružana najmodernijim zapadnim naoružanjem.
Ruska vojska, nažalost, opet preuzima inicijativu na cijeloj bojišnici jača operativne i uporabne sposobnosti.
“Moramo biti spremni na loše vijesti iz Ukrajine”
Ulog ukrajinskog protuudara je bio velik, a posljedice neuspjeha postaju dalekosežne. Ukrajinska vojska je suočena s velikim problemima, zapadni saveznici su iscrpili svoje ratne zalihe, sve više nedostaje potrebnog naoružanja i vojne opreme. Ukrajinska vojska ima ogromne probleme u popuni, a vidljiv je i sukob između ukrajinskog predsjednika i ukrajinskog vojnog vrha.
Da je tome tako govori i izjava Jensa Stoltenberga glavnog tajnika NATO-a koji kaže: „Moramo biti spremni na loše vijesti iz Ukrajine“. Ocijenio je da je Ukrajina u “kritičnoj situaciji”, ali nije odgovorio na pitanje kako državni i vojni vrh u Kijevu trebaju postupiti.
“Donošenje ovih teških operativnih odluka prepuštam Ukrajincima i vojnim zapovjednicima”, rekao je Stoltenberg. Ukrajina očito, nažalost, pada u drugi plan pružanja daljnje financijske i vojne pomoći Amerike, a jednako tako i Europa počinje posustajati. Sljedeća godina će biti kritična za Ukrajinu.
Pero Kovačević/ Foto: pmedia
