Nakon odlaska dvoje istaknut saborskih zastupnika, Milana Vrkljana i Karoline Vidović Krišto, iz Kluba Domovinskog pokreta i obostranih optužbi pročešljali smo što o tome kaže Statut DP-a i pronašli neke začuđujuće članke.
Karolina Vidović Krišto bila je neovisna zastupnica koja je u Hrvatski sabor ušla na listi Domovinskog pokreta. Nije bila članica stranke, ali je bila članica Kluba. Kao aktivna i vrlo prezentna zastupnica, bila je dominantna u odnose na ostale članove stranke.
Javnost ju je poistovjećivala s Domovinskim pokretom, a njena sljedba na društvenim mrežama, slično kao članovi sekti u Americi, podržavala čak i kad se bavila trivijalnim temama i kad su ju brojni dobronamjerni upozoravali da nije u pravu.
Sam predsjednik stranke Miroslav Škoro, nakon odlaska iz Kluba javnost je upoznao s informacijom da joj je nudio mjesto potpredsjednice Sabora, a da je ona to odbila. Spominjala se kao kandidatkinja DP-a za gradonačelnicu Zagreba, jer se, po kuloarskim pričama, Škoro premišlja strahujući od trećeg neuspjeha na izborima.
Milan Vrkljan bio je šef stranačkoga Kluba u Hrvatskom saboru, a po vlastitom kazivanju sukob sa Škorom trajao je duže vrijeme. Kulminiralo je smjenom s pozicije čelnika Kluba, na njegovo mjesto imenovan je Stijepo Bartulica, bivši savjetnik Ive Josipovića. Vrkljan je u medijskom obračunu Škori zamjerio i što je deklariranmog ljevičara, Igora Peternela, imenovao za glavnog tajnika stranke i predstojnika Ureda u Saboru. A čovjek se ne zna prekrižiti.
U vrijeme odlaska Karoline Vidović Krišto iz Kluba te Milana Vrkljana iz Kluba i stranke, Domovinski pokret napustio je Milan Brigljević, predsjednik podružnice Sisačko- moslavačke županije i Petar Ćosić, predsjednik ogranka Domovinskog pokreta u Petrinji.
U priopćenju su naveli da im je vrh stranke radio iza leđa. Ta informacija bila nam je okidač da pročešljamo Statut stranke, i uvjerimo li se postoji li legalna mogućnost da vrh stranke temeljnom ogranku ili podružnici ( koju po Statutu čine najmanje tri ogranka) Škoro može raditi iza leđa.
U Statutu Domovinskog pokreta Miroslava Škore, objavljenom na stranici stranke i Narodnim novinama (NN 73/2020.), u Članku 40. pronašli smo dvije začuđuju odluke koje izgledaju kao da ih je pisao Mika Špiljak.
Temeljni ustrojstveni oblik DP-a je ogranak, navodi se u Statutu, a viši je podružnica koju čine (najmanje) tri ogranka.
U Članku 40. određeno je kako se biraju članovi tijela ustrojstvenih oblika:
(1) Članove predsjedništva podružnice i predsjednika podružnice bira Predsjedništvo.
(2) Članove predsjedništva ogranka i predsjednika ogranka bira predsjedništvo podružnice, odnosno Predsjedništvo ako podružnica nije osnovana.
Praktično to znači da, osniva li Domovinski pokret podružnicu u Splitu ili Osijeku ili pak ogranak u Pazinu i Križevcima, šefa podružnice bira Predsjedništvo stranke, dakle Škoro i njegov najuži tim. Šefa ogranka bira predsjedništvo podružnice ili opet Škoro, ako podružnica nije osnovana.
Dakle, demokracija odozgo prema dolje. Nema čak ni one formalne odredbe da Predsjedništvo bira šefa ogranka ili podružnice, a na prijedlog članova te organizacije.
I na onim važnijim odredba, o izboru članova ključnih tijela strake – Predsjedništvo i Domovinski odbor – Statut omogućuje neobično velike ovlasti predsjedniku (Miroslav Škoro) i tajništvu stranke (Mario Radić), a koje su neprimjerene demokratskim strankama.
Usporedili smo Statut Domovinskog pokreta sa statutima ostalih stranka u Hrvatskoj. Ni HDZ, ni SDP ni HNS niti bilo koja druga stranka nema takvu odredbu.
Marko Marković/Foto: screenshot
