Dani armenske kulture. U subotu u Zagrebu misa na armenskom jeziku

Armenska liturgija održava se u sklopu prvih Dana armenske kulture u Hrvatskoj u organizaciji Armensko-hrvatske zajednice. Misa je u subotu u 10.30 sati u Crkvi sv. Blažu  u Zagrebu, a liturgiju će služiti iskup Armenske crkve iz Rumunjske Datev Hagopian. Sveti Blaž  (sveti  Vlaho) je bio Armenac iz Sebaste.

U Zagrebu su održani Dane armenske kulture u Hrvatskoj  koje je organizirala  Armensko-hrvatska zajednica, a pokrovitelj je  Veleposlanstva Republike Armenije za Hrvatsku.

Programe su predstavili umjetnici iz Armenije i Hrvatske, izvodili su armensku klasičnu, tradicijsku, suvremenu i popularnu glazbu.  U sklopu programa o armenskoj kulturnoj i umjetničkoj povijesnoj baštini, predstavljena i likovna umjetnica Aline Gishyan, Armenka s hrvatskom adresom.

Svečanost otvorenja održano u ponedjeljak, 22. travnja 2024. u Dvorani Napretkovog kulturnog centra u Zagrebu, a  završava u subotu misom u Crkvi sv. Blaža u Zagrebu koju će služiti biskup Armenske crkve iz Rumunjske Datev Hagopian.

Dani armenske kulture u Hrvatskoj poklapaju se  obljetnicom genocida nad Armencima koji je Turska počinila u travnju 1915. ubivši oko 1,5 milijuna Armenaca.

U veljači 1915. svih 60.000 mobiliziranih armenskih vojnika zatvoreno je u radne logore i poslije ubijeno, a 24. travnja su u Istanbulu i drugim velikim turskim gradovima uhićeni i pobijeni armenski intelektualci.

Ukupno je tako izginulo ubijeno oko milijun i pol ljudi, dok se preživjeli nakon rata nisu mogli vratiti kući, pa su se iselili u ruski dio Armenije ili Zapadnu Europu, Sjevernu Ameriku i Australiju.

Britanski izvori govore o mogućih milijun žrtava, dok s druge strane turski povjesničari govore o “nekoliko stotina tisuća” koji su stradali “u građanskom ratu u kojem je bilo žrtava na obje strane”.

Genocid nad Armencima je u javnosti malo spominjan, posebice na Zapadu. Njega se tretira kao nejasan događaj koji se dogodio zbog nacionalne i vjerske nesnošljivosti u Osmanskom carstvu.  U Turskoj se o Genocidu nikada ne govori, Turci tvrde da je 1915. bio građanski rat.

Jedni od rijetkih turskih javnih osoba koje su proučavale genocid nad Armencima su Orhan Pamuk i Elif Şafak. Orhan Pamuk je proučavao genocid nad Armencima, zbog čega se turska vlada uznemirila i dala ga je uhititi.

Pokušaji nekih zemalja (Francuska, 2011.), da kažnjava javno nijekanje genocida nad Armencima završilo je prosvjedovanjem Turaka i paljenjem francuske i armenske zastave.

Na završni Dan armenske kulture u Hrvatskoj biskup Armenske crkve iz Rumunjske Datev Hagopian služit će  misu na aramenskom jeziku u Crkvi sv. Blaža u Zagrebu u subotu u 10.30 sati

Bit će to prva liturgiju u povijesti Hrvatske koju će služiti Armenska apostolska Crkva. Armenija je prva država koja je prihvatila kršćanstvo kao državnu vjeru 301. godine. Armenski obred je vlastiti obred unutar kršćanstva, koji ima sličnosti sa siro-antiohijskim i bizantskim obredima.

Sveti Vlaho (Blaž) zaštitnik je grada Dubrovnika rođen je u Armeniji. Naziv Blaž dolazi od prilagodbe latinske inačice imena (Blasius), a dubrovački naziv Vlaho je nastao od grčke riječi Vlasios.

M. Marković/ foto: press