Intervju s Dimitrijem: Dante i njegov Pakao posebno su me zaokupili

U povodu 700. obljetnice Danteove smrti, akademski slikar Dimitrije Popović, autor europskog renomea, predstavio se je s novom samostalnom izložbom u Sveučilišnoj i Nacionalnoj knjižnici u Zagrebu.

Gospodine Popović, 14. rujna predstavljate se s novom samostalnom izložbom Dimitrije i Dante u Sveučilišnoj i Nacionalnoj knjižnici u povodu 700. obljetnice smrti Dantea.

– UNESCO je ovu godinu proglasio godinom i drago mi je da se mojom izložbom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu Hrvatska pridružila zemljama koje obilježavaju veliki jubilej velikog pisca. To je na otvorenju izložbe posebno istakao ravnatelj Talijanskog kulturnog instituta u Zagrebu Gian Luca Borghese. Dante je inače jako značajan za hrvatsku kulturu općenito.

Posvetili ste niz djela velikom piscu, izloženi su crteži, grafike i slike.

– Danteom se bavim dugi niz godina. Na izložbi u NSK u su izloženi i crteži nastali 1981 godine  koji su bili izlagani prije četrdeset godina u staroj zgradi Nacionalne biblioteke na izložbi,, Dante i slavenski svije”t. Bio sam najmlađi autor na toj izložbi.

Veliku izložbu koju je priredio talijanski likovni kritičar Giorgio Segato  koja se zvala “Le Meta Morfosi Dimitrije e Dante” bila je postavljena u Raveni u Centro Dantesco 2002. godine.  Tim povodom je objavljena knjiga naslovljena “Dimitrije e Dante

“.  Za izložbu radova također posvećenu Danteu koja  se održala godinu dana kasnije u Padovi , dobio sam nagradu , medalju za slikrstvo “Giotto i njegovo vrijeme“.

Osim “Pakla”” koji je bez sumnje najinspirativniji uradio sam osam kompozicija za projekt “Dante i sveti Franjo Asiški” koji je bio prije nekoliko godina  izložen u Pescari u Danteovoj kući. Također sam na temu “Raja”  izlagao skulpturu “Rajska vrata”  na XIII bijenalu brončane skulpture u Raveni za koju sam dobio Zlatnu medalju Giacomo Manzu.  Pobrojao sam ono najvažnije  što pokazuje koliko me Dante zaokupljao. Posebno njegov “Pakao”

Zašto je Dante i danas tako privlačan?

– Osip Mandeljštam je rekao da svatko treba Dantea čitati na svoj način . Svako ga vrijeme i interpretira na svoj način. Veliki je pjesnik i danas aktualan jer se njegovo djelo bavi svim onim  bitnim stvarima koje se tiču čovjekovog bića. Fenomen grijeha i kazne u “Paklu” iako u srednjovjekovnom infernalnom ozračju,  govori  nam da se čovjek i njegova priroda do danas u suštini nisu promijenili. Čovjek mijenja svijet ali ostaje u  svojoj biti isti. Zato treba  češće čitati Dantea.

Razmak od 700 godina ništa ne smeta njegovoj aktualnosti.

– U pravu ste .  Dante je stalno aktualan . Zato i jest među najvećim pjesnicima svijeta.

Kako Vi osobno doživljavate Dantea i njegovo djelo?

– Još od gimnazijskih dana Dante me je privlačio. Kada smo  u lektiri imali ” Božanstvenu komediju” odmah  me privukao ,, Pakao” zbog impresivnih slika koje je pjesnik opisao na svom prvom mističnom putovanju. Upravo je ta impresivnost  i žestina tih infernalnih prizora  izazivala sliku , vizualizaciju napisanog. Sam Dante kaže u XXV pjevanju,, Ja koji sam sve to vidio jedva jedvice mogu sebi povjerovati”.

Također konstatira  kako je riječ pre slaba da bi opisala sve ono što je pjesnik vidio. Neki komentatori i analitičari Danteovog djela kažu da su  pjesničke slike tako sugestivne i jasne pa  su ih kvalificirali kao  skulpturalne. Da me Dante  jako zanima pokazuje i ova izložba u NSK na kojoj su izložena djela nastala ove pjesnikove jubilarne godine.

Koji su Vas motivi, teme posebno privukli u Danteovom opusu?

Kako je ,, Pakao” koncipiran na moralnoj topografiji  među osuđenima se nalaze i takozvani ,, otmjeni grješnici” među kojima su Semiramida, Kleopatra, Franceska de Rimini …. Znači prisutan je i element erosa i smrti . Zato na  izloženim radovima ima  onih u kojima se kroz razarajući eros  rastjelovljuju ili  erodiraju oblici ljudskog tijela.  Ljudski korpus postaje tako u vlastitoj metamorfozi tijelo pakla ili paklensko tijelo. U mojim radovima se ne prikazuje atmosfera krugova i jaruga, to bi bilo odviše ilustrativno a ilustraciju nikad nisam volio jer ograničava imaginaciju. Dakle sve se svodi  na tijelo i  njegovu izražajnost.

Što je još novo u atelijeru?

– Upravo sam dovršio grafičku mapu ,,Triptih za Dantea ” koja je posvećena ,, Božanstvenoj komediji”.

Vaše književne novosti?

– Ovog ljeta je objavljena moja  knjiga eseja ,,Likovni zapisu u doba korone”. To je svojevrsni spoj umjetnosti i medicine. Tekstovi u knjizi su nastajali od proljeća do jeseni 2000 godine. To je vjerojatno prva COVID knjiga u Hrvatskoj.  Promocija će biti uskoro.

Miroslav Pelikan/Foto: press