Nagrada Meša Selimović za najbolji roman objavljen na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije u 2020. godini pripala je hrvatskoj književnici Ivani Bodrožić za roman “Sinovi, kćeri“.
Takvu je odluku donio prosudbeni žiri koji su ove godine činili dosadašnji dobitnici Semezdin Mehmedinović, Senka Marić, Ivica Đikić, Milorad Popović i Mirjana Đurđević, priopćeno je.
Na svečanoj dodjeli ove ugledne nagrade u subotu u Tuzli, predsjednik žirija Semezdin Mehmedinović kazao je kako Ivana Bodrožić u romanu “opisuje kolaps intime u porodici, opisuje društvo neslobode, opisuje prirodu konzervativnog sistema u kojem je drukčije i manjinsko izloženo nasilnoj kontroli isključivanja”.
– Ova hrabra knjiga s brutalnom otvorenošću govori o problemima koji se uglavnom prešućuju, a književnost ih je nepravedno zaobilazila. Knjiga ‘Sinovi, kćeri’ je poziv na promjenu. U pitanju je hrabrost udružena s književnim darom, rekao je Mehmedinović.
Prilikom preuzimanja nagrade, autorica je istaknula kako vjeruje da “nema dobre i autentične književnosti bez etičkog uloga pisca, bez angažmana oko određene ideje”.
– Vjerujem da nije moguće postići visoku estetsku razinu ukoliko sto postotno ne vjerujemo u to o čemu pišemo, iza čega stojimo, što poistovjećujemo sa samima sobom. U tom smislu, pisac ili spisateljica živi u određenom društvu, naspram određenog društva, dijeli njegovu sudbinu ili je pokušava promijeniti. Osobno, vjerujem u književnost koja mijenja, vjerujem u lojalnost tekstu koji nas suočava sa svijetom u kojem živimo, i smatram da toj lojalnosti treba pretpostaviti svaku drugu, dodala je.
– Raspadom zemlje u kojoj sam rođena i u kojoj su mnogi od nas živjeli, rekla bih da smo najviše od svega, pored ljudskih žrtava, ostali bez ljudskog dostojanstva, neovisno na kojoj strani smo bili. Upravo zato drago mi je što sam nagrađena baš ovom nagradom koja je jedina na tragu težnje za razumijevanjem, koja inzistira na našim sličnostima i zanemaruje male razlike, poručila je.
Roman “Sinovi, kćeri” knjiga je o obitelji, ljubavi, tijelu, ženskosti i slobodi ispripovijedana iz tri perspektive: jedne kćeri, jednog sina i jedne majke. Na momente lirski, a s izraženom dramskom napetošću, ovaj roman donosi i priču o drugosti, prvenstveno drugosti u tijelu, te ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti.
Roman je uvršten i u finale književne nagrade tportala za najbolji hrvatski roman, sprema se i američko izdanje, a NSK ga je odabrala za listu 18 najljepše oblikovanih hrvatskih knjiga. Dizajn naslovnice i grafičko oblikovanje radila je Ivana Pamuković.
Knjigu je objavio nakladnik Corto Literary u imprintu Hermes.
Nagrada Meša Selimović dodjeljuje se za najbolji roman objavljen na govornom prostoru Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. U užem izboru za ovogodišnju nagradu bili su i romani “Kontraendorfin” Svetislava Basare, “Putujuće kazalište” Zorana Ferića, “Posavljak: Izvedeni iz kičmi” Amile Kahrović te “Mladenka kostonoga” Želimira Periša.
Selektori šireg izbora, koji su predložili šesnaest romana za ovu nagradu, bili su Hadžem Hajdarević (za BiH), Vladimir Arsenić (za Srbiju), Jagna Pogačnik (za Hrvatsku) i Aleksandar Radoman (za Crnu Goru).
Dodjelom nagrade u subotu su tradicionalno završeni međunarodni književni susreti Cum Grano Salis u Tuzli.
