Objavljen roman Miroslava Međimorca “Dora sa sjenama ili čekanje života”

Novi roman hrvatskoga književnika Miroslava Međimorca “Dora sa sjenama ili čekanje života”, u kojem autor razgrće “gusto tkanje života, povijesti i ljudskih sudbina”, objavio je zagrebački nakladnik AGM.

U početku sam si postavio težak zadatak – da iz očišta stare žene, na rubu života, svijesti i sjećanja pokušavam ispričati njezinu životnu priču, izjavio je Međimorec i dodao kako piše o njezinu odrastanju, prijelazu iz ruralne u urbanu sredinu te o potpunom zaokretu u njezinu životu.

Naglašava kako njegov glavni lik živi običan, građanski život u turbulentnim hrvatskim i svjetskim godinama dvadesetog stoljeća, vremenu nesreća, obiteljskih i osobnih sukoba, dramatične promjene ideologija, politika i pojedinačnih života.

Roman je, ističe nakladnik, bogata panorama osobnih obiteljskih, političkih i društvenih događaja u hrvatskoj obitelji i društvu 20. i početka 21. stoljeća.

Napominje kako introvertirana priroda glavnoga lika romana omogućava joj da pobjegne od stvarnosti, od okrutnosti vremena i povijesti u sigurnost svoje intimne riznice uspomena.

“Ona je svjedok burnih događaja Drugoga svjetskog rata, poraća, mnogih smrti i nevolja koje su pogodile obitelj i znance”, podsjeća nakladnik i dodaje kako glavnoga lika i kad se u miru ponada ostvarenju svojih snova  sustiže je nevjera, rastakanje velike obitelji i novi rat.

U miru staračkoga doma, pod spasonosnom platnenom kupolom, krhkom zaštitom od navale vanjskog svijeta, ističe nakladnik, ona slaže djeliće svoje priče, gdje ju sustižu sjene te tone u stanja nepotpune svijesti gdje se miješaju privid i stvarnost.

Roman je, kako navodi nakladnik, strukturiran kroz više slojeva, a prvi je jezik kad joj se odrastanjem, učenjem, napuštanjem sela i dolaskom u Zagreb govor preoblikuje iz materinskoga kajkavskog u gradski agramerski govor pa sve do standardnoga književnoga hrvatskog jezika.

Drugi je sloj romana osobna potraga za srećom i ljubavlju koje polovicom 20. stoljeća simbolizira građanski brak, napominje nakladnik i dodaje kako je treći sloj raznolika i živopisna slika života na selu i gradu od početka 20. stoljeća preko međuratnih godina do početka novoga stoljeća.

Osim osobne kronike kroz Dorin lik oslikana je obiteljska kronika o razvoju hrvatskoga građanstva  i njegovu sukobu svjetonazora. “Mnoštvo je osobnih iskaza, prisjećanja, bolnih trauma ljudi koji prolaze kroz strahote Prvoga, Drugoga i Domovinskog rata”, piše nakladnik i dodaje kako se to zrcali kroz sukobe u obitelji zbog različitih političkih mišljenja i stajališta.

Napominje i kako se kronika ostvaruje kroz unutarnji monolog preko povijesti i prisjećanja glavnoga lika. “Vrijeme naracije se često prekida asocijativnim skokovima u prošlost i budućnost”, navodi i dodaje kako se radnja kreće od ključne točke do točke u vremenu koje je mijenjalo okolinu, društvo i glavnoga lika kao promatrača i sudionicu povijesnih i osobnih događaja.

Miroslav Međimorec rođen je 1942. u Zagrebu. Kazališni je i filmski redatelj, književnik, publicist, ratnik i diplomat. Završio je Filozofski fakultet (1965.) i Akademiju za kazališnu i filmsku umjetnost (1973.) u Zagrebu, a poslijediplomski studij u Royal Shakespeare company London/Stratford on Avon. Doktorirao je 2010. godine iz teatrologije i dramatologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Režirao je više od 70 (sedamdeset) kazališnih predstava i desetak radio-drama. Snimio je film po pripovijetci “Školjka šumi” Slobodana Novaka te napisao scenarij za igrano-dokumentarni film “Vukovarska pasija i križni put” Eduarda Galića po svom romanu “Piše Sunja Vukovaru”. Autor je više romana, među kojima i romana “Frankfurtska veza”, “Presvijetli i rabin” i “Lovac na generala”, zbirke priča “Diplomatske i druge priče” ze dramskoga ciklusa “Tužni hrvatski san”.

MP/FaH