Knjigu Ivana Dulića “Hrvati u Bačkoj i stvaranje samostalne hrvatske države – bunjevački slučaj”, u kojoj se bavi problem asimilacije bačkih Hrvata, objavili su u sunakladništvu Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Matica hrvatska Zagreb.
Autor knjige Ivan Dulić u uvodu ističe da je uzrok današnjih političkih kontroverzi koji se odnose na bunjevački identitet taj što je, nakon stvaranja prve južnoslavenske države, laž o nehrvatstvu bačkih Bunjevaca i Šokaca postala “raison d’Etat” srbijanske države što je ostalo do danas, i tom pitanju daje posebnu političku težinu.
Ta lažna bunjevačka identitetska kontroverza, reaktualizirana je u vrijeme Miloševićeve vlasti u Srbiji, napominje Dulić i dodaje da je medijska blokada i proizvodnja goleme količine lažnih informacija u Srbiji onemogućila Hrvatima u Bačkoj objektivan uvid prema umivenom licu “kradljivca identiteta”.
“Lažni bunjevački indigeni identitet izrastao je iz povijesne činjenice političke nesuverenosti nad prostorom koji ova hrvatska etnička skupina nastanjuje”, piše autor i dodaje kako svako njegovo današnje apologiranje i prihvaćanje ima za premisu političko srpstvo.
Dodaje da je takva ravnoteža između triju naroda Srba, Hrvata i Mađara, u kojoj su Hrvati stigmom indigenizma degradirani na razinu nepolitičkog naroda (Bunjevci, Šokci), samo lokalna preslika povijesne političke neravnoteže među epicentrima matičnih prostora ovih triju naroda.
Pristajući na taj stereotip, naglasio je, pristajemo na uvjete srbijanske politike koja je postala spremna rješavati pitanje “političkih prava Hrvata u Vojvodini” tek kad je “riješila” bunjevačko pitanje po svojoj mjeri. To znači, dodao je autor, kad od Hrvata koji bi bili subjekt ovih prava nije ostalo praktički ništa.
Knjiga “Hrvati u Bačkoj i stvaranje samostalne hrvatske države – bunjevački slučaj” podijeljena je na 12 poglavlja – Povijesni i ideološki temelji na kojima je izgrađena politička filozofija novovjekovne srbijanske države, Autohtonizam, Povijesne i geopolitičke činjenice koje su utjecale na identitet bačkih Hrvata, Bunjevački autohtoni (indigeni) pseudoidentitet, Osnovnoškolska djeca kao primarni “target” konstruktora bunjevačkoga pseudoidentiteta, Katolički identitet i jugoslavenska ideja, Srpska pravoslavna crkva i bunjevački pseudoidentitet, Hrvati u Bačkoj nakon Drugog svjetskog rata, Hrvati u Bačkoj i raspad Jugoslavije, Suvremeni antropološki pogled na bunjevački fenomen te Današnja Hrvatska i bački Hrvati.
Hina/Foto: DSHV
