Ugovor za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu Meštrovićeva paviljona u Zagrebu, vrijedan 20,6 milijuna eura, potpisan je između Vlade i Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU), izvijestio je u četvrtak HDLU.
Obnova će se provesti prema arhitektonskom projektu Saše Randića te projektu konstruktivne obnove Vlatka Rajčić s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Obuhvatit će statičko ojačanje i podizanje energetske održivosti, povrat brojnih izvornih elemenata i tehnološka unaprjeđenja Doma hrvatskih umjetnika, te će potrajati do 2026. godine
Izložbena djelatnost nastavlja se u galerijama Meštrovićeva paviljona i u 2024., navodi se u priopćenju.
Događanja oko obnove Meštrovićeva paviljona i sama obnova zagrebačkog Trga žrtava fašizma bili su jedna od većih kontroverzi uređenja javnog prostora zadnjih godina u Hrvatskoj. Ponajviše zbog lošeg informiranja javnosti i struke o samoj obnovi, jer je izostala javna prezentacija i uvid u projekt.
Meštrovićev paviljon, odnosno Dom hrvatskih likovnih umjetnika, gradđen je četiri godine, od 1934. do 1938. U vrijeme kada je sagrađen, bio je to jedinstven izložbeni prostor u Europi i svijetu.
Idejnu skicu za paviljon napravio je Ivan Meštrović. Arhitektonski projekt i razradu projekta napravili su arhitekti Harold Bilinić i Lavoslav Horvat.
Izgradnju zgrade obavio je Gradski građevinski ured predvođen arhitektom Ivanom Zemljakom.
U novu zgradu ugrađeno je ukupno 2.540 tona kamena. Za izgradnju pročelnih zidova koristio se kamen iz Pučišća, a za unutarnje radove i opločenje vestibula kamen iz Splita, a za stube i podove kamen iz kamenoloma Oklade pokraj Škripa.
Deset dana nakon otvorenja u Domu se otvarila i prva izložba. Nazvana je Pola vijeka hrvatske umjetnosti, a priredilo ju je Hrvatsko društvo umjetnosti u čast šezdesetoj obljetnici svog osnutka.
Za vrijeme NDH Meštrovićev paviljon postao je džamija
Iako je izvorno sagrađen za reprezentativnu umjetničku galeriju, namjena paviljona se mijenjala više puta tijekom njegovog životnog vijeka,
U srpnju 1941. iste godine Dom likovnih umjetnika pretvoren je u džamiju, a oko građevine se grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama i klupama.
Dodana je i okrugla fontana s vodoskokom, a izmjenu je napravio arhitekt Stjepan Planić. Unutrašnjost je također prilagođena novim potrebama, a nju je napravio arhitekt Zvonimir Požgaj. Džamija je svečano otvorena 18. srpnja 1944. godine.
U socijalističkoj Jugoslaviji Meštrovićev paviljon dobio je novu namjenu. Srušena su tri minareta, ostavljen je samo zdenac pred glavnim ulazom, a paviljon je postao Muzej revolucije.
Poslije Domovinskoga rata Paviljonu Ivana Meštovića vraćena mu je izvorna funkcija, a dobio je i ime koje i danas nosi – Dom hrvatskih likovnih umjetnika. HDLU i Grad Zagreb su 18. studenoga 1993. godine potpisali sporazum nakon kojeg se HDLU preselio iz Starčevićeva doma u Dom likovnih umjetnika.
Hina/Foto: HDLU
