Vladimir Mrkoci na ideju o pisanju knjige o komunizmu došao je davne 1946. godine, kada je u Zagrebu osnovao Antiboljševički blok
“Knjigu ‘Kratka povijest komunizma za nekomuniste’ Vladimira Mrkocija toplo preporučujem hrvatskim političarima u izvršnoj vlasti kako bi mogli donijeti odluke koje će mijenjati društvene odnose, rekao je u prepunoj dvorani Hrvatskog novinarskog društva saborski zastupnik i povjesničar dr. Zlatko Hasanbegović.
Sažetu sintezu komunizma objavila je Naklada Pavičić. Njen autor, zagrebački profesor povijesti rođen 1924. godine Vladimir Mrkoci umro je 24. veljače ove godine, ali je svoju jedinu samostalnu knjigu ipak vidio ukoričenu.
Među promotorima knjige bio je i Ivan Zvonimir Čičak, Mrkocijev đak iz Treće gimnazije:
– Kada sam mu odnio knjigu oko Božića u Dom na Ksaveru, Mrkoci je rekao da mu je to najljepši dan u životu – rekao je Pavičić istaknuvši da je knjigu profesor počeo pisati još 1946. nakon što je kao član Antiboljševičkog bloka uhapšen i osuđen na jednogodišnji zatvor. 
– U knjizi “Kratka povijest komunizma” osjeća se da je pisana s gorčinom. Mrkoci je pisao o etabliranom zlu, o komunizmu koje su idioti poput Picassa ili Nerude glorificirali. Ova je knjiga pisana kao turistički vodič kroz sto godina komunizma. Istina, neke činjenice nisu točne, nas 71’ nisu slali na Goli otok, nego u Gradišku i Lepoglavu.
Nisam siguran da je točna tvrdnja da je ponašanje jugoslavenskih komunista bilo najgore jer bi u tom slučaju mnogi od nas iz 71’ ili još dulje ležali u zatvoru ili nestali – rekao je Čičak posvjedočivši da se profesor Mrkoci još 1966. usprotivio njegovu izbacivanju iz škole, i to zbog školske zadaćnice koju profesori nisu mogli ni vidjeti.
Čičak je rekao da je to knjiga ne za nekomuniste, nego za neokomuniste.
Povjesničar Ivo Banac Mrkocijevu je knjigu nazvao izuzetno zanimljivom pohvalivši autora da je izuzetno dobro sažeo ključne epizode komunističke povijesti. Knjiga ga je podsjetila na knjigu Louisa Fischera “Bog koji je propao” iz 1949. Banac je pohvalio autorovu sveobuhvatnost, temeljitost, jasnoću, ali i citiranje brojnih izvora, od Solženjicina do Erenburga.
– Dobro je da je u središte knjige stavio događanja u Rusiji, od Lenjina do Gorbačova – rekao je Banac i zaključio da je hrvatska antikomunistička i disidentska literatura sada manje deficitarna.
Zlatko Hasanbegović prisjetio se pak da je 1990. godine u Danasu pročitao Mrkocijev tekst o ustanku u Srbu koji nije imao ideološku pozadinu, nego je bio srpska pobuna protiv Hrvatske. Hasanbegović je istaknuo da je Hrvatska Srb zamijenila Siskom u kojem se 22. lipnja, koji je državni blagdan, zapravo, nije dogodilo ništa.
– Knjiga “Kratka povijest komunizma” po svom je sadržaju banalna u smislu da iznosi općepoznate činjenice, ali je dobrodošla zbog odnosa u društvu. Njena kontroverznost krije se u 30. poglavlju zbog kojeg bi autor mogao dobiti etiketu revizionista jer se dotaknuo antifašizma koji je u Hrvatskoj neka vrsta toljage koju sam jako dobro sam osjetio – rekao je Hasanbegović. Po njemu je središnje pitanje knjige odnos prema komunizmu, a taj odnos može riješiti samo politika, a ne historiografija ni povjerenstva. No, po Hasanbegoviću, politička elita u Hrvatskoj intelektualno je lijena, a u znatnoj je mjeri i proizvod komunističke baštine.
– Ostaci komunizma u Hrvatskoj žive u dijelu Ustava, u popisu državnih blagdana i u podjeli političke i gospodarske moći – kazao je Hasanbegović.
MP/foto/video: Oskar Šarunić
