U istraživanju visine muškaraca i žena sudjelovalo je 800 znanstvenika, u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. Studija, koju je financirala jedna kanadska zaklada, objavljena je na konferenciji EuroScience Open Forum u Manchesteru.
Hrvatski muškarci po visini su sedmi na svijetu, dok su Hrvatice zauzele 18. poziciju, pokazala je ta studija kojom je utvrđeno da su najviši muškarci Nizozemci, a žene Letonke.
Kada se radi o visini, nizozemski muškarci i letonske žene iznad su ostalih nacija, stoji u studiji međunarodnog tima znanstvenika koju prenosi BBC.
Prosječan Nizozemac visok je 183, a Letonka 170 centimetara, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu eLife. Njome su praćeni trendovi rasta u 187 zemalja svijeta od 1914. godine
Studija je pokazala da su hrvatski muškarci sedmi najviši na svijetu, iza Nizozemaca, Belgijaca, Estonaca, Letonaca, Danaca te Bosanaca i Hercegovaca. Iza Hrvata su Srbi na 8., Islanđani na 9. i Česi na 10. mjestu.
Listu najviših žena predvode Letonke iza kojih slijede Nizozemke, Estonke, Čehinje, Srpkinje, Slovakinje, Dankinje, Letonke, Bjeloruskinje i Ukrajinke. Slovenke su 11., žene iz BiH 16., Hrvatice 18. na svjetskoj ljestvici, prenosi BBC.
Prema istraživanju predstavljenom na znanstvenoj konferenciji u Manchesteru, u usporedbi s 1914., najviše su u prosjeku porasli Iranci (16 cm) i žene u Južnoj Koreji (20 cm).
Najniži muškarci na svijetu žive u Istočnom Timoru, a najniže žene u Gvatemali.
Iako listom dominiraju Europljani, podaci ukazuju na to da trend rasta visine na Zapadu općenito opada, a u istočnoj Aziji raste.
Varijacije u visini diljem svijeta mogu se objasniti genetikom, ali autori kažu da DNK nije dominantan čimbenik.
“Samo se trećina objašnjenja može pripisati genima, no to ne objašnjava promjenu tijekom vremena. Geni se ne mijenjaju tako brzo. Dakle, promjene u tom periodu i globalne varijacije uglavnom se mogu pripisati okolišu. S jedne strane imamo prosječnu visinu cijele populacije, a s druge gene pojedinca koji su svakako važan faktor”, rekao je Majid Ezzati s Imperial Collegea u Londonu.
Glavni čimbenici koji određuju visinu su zdravstvena zaštita, sanitarni standard i prehrana, kao i zdravlje majki i prehrana u trudnoći, dodao je.
Ostale studije pokazale su da visina ima i dobre i loše strane. Visoki ljudi dulje žive i manje obolijevaju od srčanih bolesti. No s druge strane postoje dokazi da su izloženi većem riziku od nekih vrsta karcinoma, poput raka debelog crijeva, grudi i jajnika.
Profesor Majid Ezzati, koji je vodio ovo opsežno istraživanje, ističe kako nam ono “daje sliku o zdravlju naroda tijekom proteklog stoljeća”.
“To nam govori gdje pod hitno treba posvetiti pozornost zdravlju djece i adolescenata, ali i zaštiti okoliša i kvaliteti hrane”, kaže Ezatti.
Inače, za potrebe istraživanja korišteni su podaci o visini 18-godišnjaka u 1914. godini (onih koji su rođeni 1896. godine) odnosno iz 2014. onih koji su rođeni 1996. godine.
Ovako izgledaju ljestvice najviših naroda 2014. godine, a u zagradi je mjesto koje su prema tom kriteriju zauzimali 1914. godine.
Zanimljivo je da su među prvih 10 i na muškoj i ženskoj top listi isključivo europske zemlje. Amerikanci su u posljednjih stotinu godina, unatoč predviđanjima na osnovi prehrane, narasli prosječno samo pet centimetara. Ni na jednoj listi ne Crnogoraca čija je visina očito napuhana kroz epske sadržaje i samohvalu kroz čojstvo i junaštvo.
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš iz istražnog je zatvora u petak uputio predsjedniku Sabora zahtjev za aktivacijom saborskog mandata osvojenog na…
Zvonimir Boban dobio je dugogodišnji spor s AC Milanom oko smjene s mjesta sportskog direktora…
U Nyonu je održan ždrijeb četvrtfinala Lige nacija. Ždrijeb je odlučio da Hrvatska za Final…
Komentiraj