Pripadnici generacije Z, rođene između 1995. i 2012. godine, danas čine otprilike trećinu radne snage, dok se mnogi od njih školuju i svoja znanja usavršavaju na mnogobrojnim hrvatskim i stranim sveučilištima i veleučilištima, uvjereni da se pojačanom brigom o sebi mogu izboriti za toliko željenu poziciju u svijetu u kojem živimo, mijenjajući tako dosadašnje obrazovne i poslovne prakse i pravila.
Kao prva generacija koja je odrasla i raste u potpuno digitalnom svijetu (otud popularni naziv Zoomeri) ova generacija i njeni prohtjevi sve su češća tema rasprava o budućnosti rada, obrazovanja i društva pa je logično postaviti pitanje poznajemo li dovoljno pripadnike Generacije Z i njihove specifičnosti.
Briga o sebi: trend ili imperativ?
Posljednja dostupna istraživanja McKinsleya ukazuju da su pripadnici Generacija Z najviše usmjereni na vlastito mentalno i fizičko zdravlje, što se očituje u svakodnevnim rutinama, korištenju uređaja i aplikacija za praćenje zdravlja, welness programima, ali i sve otvorenijem razgovoru o mentalnim poteškoćama i traženju pomoći.
Prema podacima American Psychological Association, Gen Z ima 27 % veću vjerojatnost prijavljivanja problema anksioznosti i depresije u odnosu na starije generacije.
Ta “digitalna” generacija je i prva koja se svakodnevno susreće s izazovima digitalnog doba – od cyberbullyinga do negativnih utjecaja društvenih mreža pa tako TikTok ili Instagram mogu negativno utjecati na mentalno zdravlje i sliku o sebi općenito zbog prikazanih nerealnih standarda poput standarda ljepote. Negativni učinci vremena provedenog pred ekranom najizraženiji su među adolescentima te generacije.
Andrea Armano, Aspsira veleučilište
Istodobno ta digitalna povezanost omogućila je i buđenje svijesti o važnosti brige za sebe, kao što je npr. dovoljno sna, kvalitetno provedeno vrijeme s bližnjima, bavljenje sportom, čitanje ili redovita psihoterapija. Istovremeno, kod pripadnika Gen Z uočava se trend “sporog življenja” (slow living), gdje oni svjesno usporavaju tempo života kako bi smanjili stres i očuvali svoje mentalno zdravlje.
Generacija Z s novim očekivanjima i prema obrazovnom sustavu
Odrastanje Generacije Z u potpuno digitaliziranom svijetu značajno je utjecalo i na njihove obrasce učenja i očekivanja od obrazovnog sustava, ističe Andrea Armano psihologinja s Veleučilišta Aspira, te dodaje da istraživanja pokazuju da Gen Z preferira interaktivne, personalizirane i vizualno bogate metode učenja, s naglaskom na praktičnu primjenu znanja i inkluzivnost, a sukladno čemu i oni na veleučilištu prilagođavaju svoje programe i načine stjecanja znanja, što studenti uvelike prepoznaju. Projektna nastava, suradničko učenje, suradnja s budućim poslodavcima i praksa od prve godine studija uz korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju ključni su alati za povećanje motivacije i angažiranosti ove generacije.
Iz svog iskustva u radu s mlađom populacijom Andrea Armano, s Aspsira veleučilišta, zamjećuje i pad u koncentraciji, a zanimljiv je podatak istraživanja prezentiranog na konferenciji New Academia Learning Innovation koje navodi da pripadnici Gen Z pažnju u prosjeku mogu držati 8 sekundi, što je 4 sekunde kraće u odnosu na milenijalce.
Dobiveno se može objasniti polovičnom obradom informacija i većom izloženosti digitalnim distrakcijama unutar kojih se pažnja brže prebacuje s jednog podražaja na drugi.
Recentni pregledni rad Sarah Chardonnens objavljen na stranicama Frontiers in Education ističe važnost formativnog vrednovanja s naglaskom na povratnu informaciju, učenje kroz pogreške, uključivanje studenata u projekte i sl. zato što se tako studentu pokazuje da je i njegovo mišljenje bitno i da smo kao nastavnici tu za njega, a samim time se podiže i motiviranost s kojom će doći i koncentracija.
Također, naglašava se i aktivno učenje i implementacija AI u nastavni proces. S obzirom na navedeno, bitno je da se i obrazovni sustav razvija u skladu s ovom generacijom, ali i generacijama koje dolaze, zaključuje Armano.
Ravnoteža privatnog i poslovnog života, fleksibilnost i traganje za smislom prioritet kojim se vode na tržištu rada
Za razliku od prethodnih generacija, gdje je napredak na hijerarhijskoj ljestvici predstavljao prioritet broj jedan, Generacija Z naglasak stavlja na uravnoteženost privatnog i poslovnog života, fleksibilnost – mogućnost rada od kuće, ali i radno vrijeme te usklađenost osobnih i korporativnih vrijednosti, a što potvrđuje i istraživanje Deloittea „2024 Gen Z and Millennial Survey“, sukladno kojem čak 82 % pripadnika Generacije Z ravnotežu privatnog i poslovnog života i mentalno zdravlje ističe kao ključne čimbenike pri odabiru poslodavca, dok 74 % preferira hibridni ili potpuno remote način rada.
Pripadnici Generacija Z logično su skloniji češćim promjenama poslodavca čemu u prilog idu i aktualne procjene koje govore o čak do 10 promjena između 18. i 34. godine, što dodatno utječe na potrebu drugačijeg promišljanja na tržištu rada, daleko različitiju od onog na koje smo kod prethodnih generacija navikli.
Pripadnici Generacije Z puno više cijene svoje vrijeme i balans između privatnog i poslovnog. Ovo je generacija koja zna što želi i osvijestila je da više od pola života provedemo radeći. Daleko od toga da nisu ambiciozni i ne žele raditi, ali jednako tako stavljaju naglasak na vlastite vrijednosti. Iz svega navedenog, ne bi me začudilo da vremenom dođemo i do 6 satnog radnog vremena, naglašava psihologinja Andrea Armano.
Iako se često ističe kako je Generacija Z “potpuno drugačija”, treba pojasniti da su te razlike rezultat specifičnih društvenih, tehnoloških i ekonomskih okolnosti u kojima su odrastali.
Generacija Z nepobitno je prva generacija digitalnih urođenika s 24 satnim pristupom informacijama i globalnim sadržajima, generacija s izraženom svijesti o mentalnom zdravlju i potrebom za autentičnošću, ona koja je otvorena za promjene, no traži ravnotežu i smisao u svakom radnom danu nasuprot sigurnosti i financijske dobiti.
Upravo slijedom navedenog u danima koje dolaze poslodavci će trebati razmisliti o prilagodbi novim vrijednostima i očekivanjima ove generacije koje će uključivati fleksibilne radne modele i potrebnu digitalizaciju, uz povećanu brigu za mentalno zdravlje, kvalitetne radne uvjete te promicanje inkluzivnosti i raznolikosti.
Obrazovni programi s druge strane morat će nuditi praktične vještine uz kvalitetno digitalno opismenjavanje koje će pripadnike ove generacije kvalitetno pripremiti za susret s tržištem rada koje ih očekuje.
Mirjana Ćuk/Foto: Press
