Dvojbeno je je li Josip Salapić, po Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, mogao biti Glavaševa zamjena, ili je to trebao biti Vladimir Šišljagić, odnosno Dinko Burić.
Razlog za to je činjenica da su i Šišljagić i Burić dobili više od 10% preferencijalnih glasova i tek ako oni odbiju ići u Sabor onda na red dolazi prvi sljedeći neizabrani kandidat na listi.Dostavljam Vam cijelo objašnjenje, potkrijepljeno člancima iz Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor jer je ovdje vidljivo da ni Hrvatski sabor nije napravio svoj posao kako treba jer je dopustio ovakvu zamjenu zastupnika, što je pravi skandal.
ČLANCI ZAKONA OD 9 DO 14 GOVORE O TOME TKO MOŽE BITI ZASTUPNIK U HRVATSKOM SABORU.
ČLANKOM 11. STAVAK 2. GOVORI O TOME DA SABOR PROVJERAVA ZAKONSKE OKOLNOSTI ZA NASTUPANJE MIROVANJA, ŠTO ZNAČI DA JE U KONKRETNOM SLUČAJU I SABOR UČINIO PROPUST JER SE NIJE OČITOVAO JE LI GLAVAŠ STAVIO MANDAT U MIROVANJE ZBOG NESPOJIVE DRUŽNOSTI ILI JE DAO OSTAVKU KAO ZASTUPNIK.
ČLANKOM 14. PROPISANO JE DA ZASTUPNIK MOŽE JEDNOM TIJEKOM TRAJANJA SVOG MANDATA STAVITI MANDAT U MIROVANJE, TE TO MIROVANJE NE MOŽE TRAJAT MANJE OD 6 MJESECI.
Članak 9. (NN 19/15, 104/15)
Zastupnik istodobno s obnašanjem zastupničke dužnosti ne može biti: sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, predsjednik ili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske, ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske, zamjenik ministra, pomoćnik ministra, ravnatelj državne upravne organizacije, zamjenik ravnatelja državne upravne organizacije, glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske, glavni tajnik ministarstva, predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, predstojnik Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, veleposlanik, generalni konzul, župan ili zamjenik župana, gradonačelnik ili zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatne vojne osobe, službenici i namještenici u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda u pretežitom državnom vlasništvu te čelnik pravne osobe koja je Saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće.
Za vrijeme trajanja mandata zastupnik može prihvatiti obnašanje dužnosti koja se u skladu s odredbama ovoga Zakona smatra nespojivom dužnosti.
(…)
Članak 10.
Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
- ukoliko podnese ostavku,
- ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,
- ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci,
- smrću.
Članak 11.
Zastupnika čiji je mandat prestao, te zastupnika kod kojeg je nastupila nespojivost istodobnog obnašanja dužnosti ili mirovanje mandata na temelju pisanog zahtjeva, zamjenjuje zamjenik zastupnika.
Zamjenik zastupnika počinje obnašati zastupničku dužnost nakon što Sabor utvrdi nastup zakonskih pretpostavki za primjenu instituta zamjenjivanja.
Članak 13.
Po prestanku obnašanja nespojive dužnosti, zastupnik nastavlja obnašanje zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru, ako podnese pisani zahtjev predsjedniku Sabora u roku od 8 dana od prestanka obnašanja nespojive dužnosti. Mirovanje zastupničkog mandata prestat će osmog dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.
Nastavljanje obnašanja zastupničke dužnosti na temelju prestanka mirovanja mandata u Saboru zastupnik može tražiti jedanput u tijeku trajanja zastupničkog mandata.
Članak 14.
Zastupnik ima pravo jednokratno, tijekom trajanja zastupničkog mandata, podnošenjem pisanog zahtjeva predsjedniku Sabora, staviti svoj mandat u mirovanje.
Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati manje od šest mjeseci, a za vrijeme trajanja mirovanja zastupnika će zamjenjivati zamjenik.
Mirovanje zastupničkog mandata prestat će osmog dana od dana kad je zastupnik koji je stavio mandat u mirovanje podnio predsjedniku pisanu izjavu o ponovnom obnašanju zastupničke dužnosti.
Članak 40. govori o preferencijalnom glasovanju koji posebno upućuje na stav da je Šišpljagić trebao zamijeniti Glavaša u Saboru
“Na određivanje zamjenika na odgovarajući način primjenjuje se odredba ovog Zakona o preferencijalnom glasovanju, a ako na listi nema tako odfreeđenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste”
U konkretnom slučaju to znači da ako na listi postoje kandidati koji su dobili više od 10 posto preferencijalnih glasova liste ( Šišljagić i Burić) moraju biti zamjenici Glavaša, ako takvih nema tek tada ga zamjenjuje prvi neizabrani kandidat s liste.
Članak 40. (NN 19/15)
Broj zastupnika u Sabor koji će biti izabran sa svake liste izborne jedinice utvrđuje se na sljedeći način:
– ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se brojevima od 1 do zaključno 14, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih dobivenih rezultata, zastupnička mjesta u Saboru osvajaju one liste na kojima se iskaže 14 brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj zastupničkih mjesta u Saboru koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 14 brojčano najvećih rezultata. S liste je izabrano toliko zastupnika koliko je mandata dobila ta lista,
– preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista,
– izabrani su oni kandidati sa svake liste koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobije isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata,
– ako na temelju podstavaka 2. i 3. ovoga članka nije izabrano onoliko zastupnika koliko mandata pripada pojedinoj listi, na preostala mjesta na toj listi određuju se zastupnici po redoslijedu na listi.
Članak 42. (NN 19/15)
Zastupnici imaju zamjenike koji obnašaju tu dužnost ako zastupniku mandat miruje ili prestane prije isteka vremena na koje je izabran.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka koja je bila predlagatelj kandidacijske liste.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s te liste i iz iste stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada zamjenika određuje politička stranka kojoj je u trenutku izbora pripadao zastupnik kojem je mandat prestao ili miruje.
Zastupnika izabranog na neovisnoj listi zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Zastupnika izabranog na kandidacijskoj listi političke stranke koja je nakon provedenih izbora brisana iz registra političkih stranaka zamjenjuje neizabrani kandidat s iste liste s koje je izabran i zastupnik kojem je mandat prestao ili mu miruje. Na određivanje zamjenika na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o preferencijskom glasovanju, a ako na listi nema tako određenog kandidata koji bi zamijenio zastupnika, tada ga zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste.
Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici za izbor zastupnika nacionalnih manjina zamjenjuje zamjenik izabran u istoj izbornoj jedinici.
Photo: Pixell
