Koliko puta vam se dogodilo da ste o nečemu pričali, a onda ste uzeli mobitel u ruke i pojavila se reklama upravo za to o čemu ste pričali. Onda se pitamo “prisluškuje” li nas netko putem telefona?
Ako nemate to iskustvo, probajte npr. nekoliko puta izgovoriti riječi – dentist, zubar, stomatolog… i ubrzo će se na vašem pametnom telefonu pojaviti reklame za stomatološke ordinacije ili proizvode te industrije.
Marko Barić, marketinški stručnjak i zaljubljenik u nove tehnologije, za Akta.ba objasnio kako nas to pametni telefon “prisluškuje”.
“Odmah možemo reći da je riječ ‘prisluškivanje‘ najlakši način da ljudima objasnimo način na koji se određeni sadržaj postavlja na njihove pametne telefone. Riječ ‘prisluškivanje‘ svakako ima negativan narativ, te bi značila da to netko radi bez našeg dopuštenja. Ali, instaliranjem novih aplikacija na naše pametne uređaje, ne samo na mobitele, dajemo dopuštenje”, rekao je.
“Pristajemo da se naši podaci koriste u marketinške svrhe ili da tvrtke koriste naše podatke za poboljšanje svojih usluga. Rijetko čitamo na što pristajemo i koja dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu. Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi, naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i za marketinške svrhe aktiviranjem pri izgovaranju ključnih riječi”, pojasnio je.
“Privatnost na internetu možemo imati ako to želimo”
Ističe da anonimnost na internetu možemo imati donekle ako to želimo.
“Postoje mnogi internetski preglednici koji ne prikupljaju podatke i koji ne prikazuju reklame. S druge strane, na svim tražilicama i većini aplikacija moguće je instalirati AdBlocker koji će, kao što ime govori, potpuno blokirati prikaz reklama”, savjetuje stručnjak.
Kazuje i da podaci nisu tako crni. Pozitivno je to što tada dobivamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo ono što nas zanima, a korisničko iskustvo će biti samo bolje.
“Primjerice, možemo vidjeti sadržaj na Netflixu, odnosno Netflix nam preporučuje sadržaj prema temama koje smo prije gledali. Negativno je što se isti koristi u manipulativne svrhe i nametanjem sadržaja koji mogu utjecati na promjenu mišljenja ili prisilne kupnje”, tvrdi on.
“Ako smo svega toga svjesni, onda će utjecaj na nas biti puno manji. Želimo vidjeti sadržaj koji nas zanima i koji je u skladu s našim interesima”, istaknuo je Barić.
Ako jednostavno ne želimo da se naši podaci bilježe, možemo to zaustaviti. Samo trebamo isključiti sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sustavu u postavkama svih uređaja.
“To nije kompliciran proces i za isti je potrebno minimalno tehničko znanje”, naglasio je.
No, s druge strane, moramo biti svjesni da sve informacije o svom životu svakodnevno iznosimo javno.
“Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Dijelimo ih sa svojim pratiteljima i ljudima koje uopće ne poznajemo. Ne treba nam netko tko će nas “prisluškivati” da bi saznali sve o nama. Dovoljno je samo pogledati naše profile na društvenim mrežama i već imate podatke o našim interesima. Kao i sve ono što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu”, zaključuje Marko Barić.
Megy M. /Foto: ilustracija
