Država uvodi novi namet – posebnu naknadu za otpad kućnih ljubimaca: ako imate psa, mačku ili zlatnu ribicu, plaćat ćete veće račune!
Ministra Slavena Dobrovića treba pitati jesu li nam financije u državi toliko jadne da moramo naplaćivati usluge koje nisu napravljene ili isporučene, a bit će zgodno vidjeti i kako će nam naplaćivati otpad za zlatne ribice… Hoće li vlasnik akvarija plaćati desetinu količine otpada od one koju proizvede čovjek ili će to ovisiti o veličini ribe u posudi?
Uredba o komunalnom otpadu čiji nacrt Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja nudi na javnu raspravu sa zakašnjenjem od, praktički, tri godine, naišla je na neodobravanje potrošačkih udruga.
Umjesto da se stimulira sistem po kojemu “onečišćivač plaća”, Ministarstvo zaštite okoliša već drugi put pokušava progurati propis koji je u većem dijelu suprotan odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Iz “Splitskog potrošača” napominju kako zakonodavac kroz ovu uredbu planira i zadržati paušal za odvoz otpada, što smatraju neprihvatljivim.
– Generalno, stav je organiziranih potrošača da nacrt uredbe ne osigurava stimulativno odvajanje otpada, što znači da predlagač priprema provedbeni propis u interesu lobija, odnosno davatelja usluga. Uredba će, naime, zadržati naplatu paušala za “održavanje sustava”, a pri formiranju cijene vjerojatno će se koristiti kriterij površine objekta, a moguće i broj članova domaćinstva kojima se, što je novitet, sada pridodaju i kućni ljubimci.
U nacrtu stoji i kako je predviđeno plaćanje naknade za objekte koji se povremeno koriste, primjerice, klijeti, kuće za odmor i slično. U svakom slučaju, ispada da ni ovog puta ne možemo očekivati da će osnovni kriterij biti količina proizvedenog otpada. Uostalom, nigdje u uredbi nisu utvrdili mogućnost nabave kesica kod davatelja usluga po cijeni koja pretpostavlja obavljenu uslugu odvoza otpada, kao što je to slučaj u zapadnoj Europi – objašnjava Ante Tičić, savjetnik za komunalne poslove “Splitskog potrošača”.
Na dio uredbe o komunalnom otpadu u kojemu stoji kako je za određivanje udjela ove usluge bitan “broj osoba, uključujući i kućne ljubimce koji koriste nekretninu ili dio nekretnine…”, reagirali su i iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Uputili su primjedbu Ministarstvu tražeći brisanje spomenute stavke koja izravno pogađa šezdeset posto kućanstava u Hrvatskoj u kojima žive i kućni ljubimci.
Samo po zgradama
– I dosad su nas davatelji usluga zakidali, tražeći da plaćamo odvoz otpada koji ne bismo ni proizveli, a da je to nezakonito, potvrđeno je presudom Visokog upravnog suda RH. Sada, ovom Uredbom, takvu praksu pokušavaju legalizirati i još nam naplaćivati otpad za kućne ljubimce.
Ministra Slavena Dobrovića treba pitati jesu li nam financije u državi toliko jadne da moramo naplaćivati usluge koje nisu napravljene ili isporučene, a bit će zgodno vidjeti i kako će nam naplaćivati otpad za zlatne ribice… Hoće li vlasnik akvarija plaćati desetinu količine otpada od one koju proizvede čovjek ili će to ovisiti o veličini ribe u posudi? Tko će raditi inspekciju po stanovima budući da jedino psi, kao kućni ljubimci, moraju biti čipirani?! U svakom slučaju, nadam se da će nakon 15. travnja, do kada traje javna rasprava, odustati od ove apsurdne stavke – kaže Tomislav Lončar iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Kako u nacrtu uredbe nigdje nije specificirano na koje kućne ljubimce će se obračun odnositi, a nije naveden ni način izračuna naplate komunalnog otpada za pse, mačke i ostalo, u Ministarstvu zaštite okoliša pokušali smo doznati nešto konkretnije. Iz odgovora koji smo dobili zaključili smo jedino da bi se spomenuti sistem naplate provodio po zgradama, no da bi posljednju riječ u tom smislu trebali imati gradovi i općine.
– U jednom od članaka nacrta uredbe predlaže se da se, u slučajevima kad više korisnika koristi spremnik za otpad, kao što je slučaj sa zgradama, pri određivanju udjela uz kriterij broja osoba vodi računa i o broju kućnih ljubimaca čije držanje, također, stvara dodatni otpad. Hoće li se udjeli određivati na taj način, odnosno, hoće li se u obzir uzimati i kućni ljubimci, ovisit će o odluci gradova i općina. Ističemo da će se konačna verzija uredbe donijeti nakon što Ministarstvo zaprimi sve primjedbe i komentare i nakon konzultacija sa svim zainteresiranima – poručuju iz Ministarstva.
Na pitanje na koji je način to regulirano u drugim europskim državama i postoji li model na koji su se pri pisanju uredbe ugledali, iz Ministarstva nam nisu odgovorili.
MP/Hina/Foto:
