Ne postoji ništa što roditelji žele više nego da im dijete bude sretno, zato je danski koncept, prema knjizi “Danski način odgoja djece: Šta najsretniji ljudi na svijetu znaju o odgoju djece sigurne u sebe”, koju potpisuju Jessica Joelle Alexander i Dissing Sandahl, zlato za sve roditelje.
Danci djeci usađuju određene vještine kako bi izgradili otpornost i optimističnije gledali na život i ljude koji ih okružuju, piše Perfectionist mum (Savršena mama).
Danci vjeruju da djeca trebaju prostor i povjerenje za rješavanje problema i savladavanje zadataka. Roditelji ne interveniraju, osim ako to nije prijeko potrebno. Ta sloboda vodi do zdravog samopoštovanja
Glavna je ideja da se sve u životu vrti oko naše percepcije – stvari nisu onakve kakve jesu, već onakve kakvi smo mi. To je uvjerenje da način na koji vidimo stvari čini sve razlike. To je izvor sreće – ona je izbor, odluka, način razmišljanja i stanje uma.
Slobodna igra ključna je za djetetov razvoj. Ona dijete uči otpornosti, da bude manje zabrinuto, kako se nositi sa stresom, kako sklapati prijateljstva i imati realna očekivanja od svijeta. Danci smatraju da su ove vještine puno važnije od podučavanja djece matematici ili pravopisu.
Usađivanje otpornosti posebno je veliki dio danskog roditeljstva jer je to karakteristika koja će pomoći djeci kroz život. Danci vjeruju da je igra najbolji način za učenje otpornosti. Mala djeca nakon redovne škole imaju izbornu “školu slobodnog vremena” (skolefritidsordning), gdje ih se potiče na igru.
Danci vjeruju da djeca trebaju prostor i povjerenje za rješavanje problema i savladavanje zadataka. Roditelji ne interveniraju, osim ako to nije prijeko potrebno. Vjeruju svojoj djeci da mogu isprobati i raditi nove stvari.
Ova sloboda vodi do zdravog samopoštovanja i samopouzdanja dok djeca uče vjerovati sebi i vlastitim sposobnostima – njihovo samopoštovanje je interno generirano i ne postiže ga neko drugi.
Također je važno pustiti svoje dijete na miru. Ako se djeca osjećaju previše pod pritiskom, radost u onome što rade mogu zamijeniti strah i tjeskoba. Možete pozvati ili potaknuti svoju djecu da izađu iz zone konfora i isprobaju nešto novo.
Kada se djeca fizički izazovu penjući se na drveće ili skačući s visokih izbočina, testiraju opasne situacije koje ih uče za šta su sve sposobna i kako se nositi sa strahom. Važno je da osjećaju kontrolu nad nivoom stresa s kojom se mogu nositi jer zato osjećaju veću kontrolu nad svojim životom.
Kada se igraju s teškom djecom, uče se samokontroli i vještinama pregovaranja sa svim vrstama ličnosti. To ih uči o njihovim sposobnostima i pomaže im da nauče vještine prilagođavanja. Kada osjetite da ih trebate “spasiti”, odmaknite se i udahnite. Njihove interakcije s teškom djecom mogu im pružiti najveće životne lekcije. Dobro igranje s drugima ključno je za buduću sreću.
Dopustite im da kontroliraju svoju igru, s drugom djecom i sami. Ne zaboravite – mašta je bitan sastojak za pozitivnu igru, dakle bez elektronike. Stvorite okruženje bogato osjetilima s različitim materijal
Pronađite sigurna područja u prirodi gdje se djeca mogu slobodno igrati i istraživati. Također, dobro je staviti djecu raznih dobi zajedno, kako bi se naučila učestvovati u društvu. Ako se želite igrati sa svojom djecom, budite u njoj puni i autentični. Spustite se na njihov nivo, budite komični, zabavni, pustite ih da vas vode i pustite ih makar dvadesetak minuta dnevno.
Izgradite kućni poligon s preprekama s malim tabureima, madracima, stolicama ili na neki drugi način kako bi se djeca mogla kretati i imati prostora za maštu.
Ideja o povlačenju i dopuštanju djeci da testiraju vlastite granice je nevjerojatno važna za roditeljstvo s poštovanjem i za razvoj zdravog samopoštovanja kod vašeg djeteta.
Danci vjeruju da su tragedije i uznemirujući događaji stvari o kojima treba razgovarati. Osjećaju da je to autentičniji način suočavanja sa životom i stvara empatiju i poštovanje prema čovječanstvu. Danski filmovi često imaju tužne ili turobne završetke.
Vjeruju da gledanje tragičnih ili tužnih filmova čini ljude sretnijima privlačeći njihovu pažnju na pozitivnije i jednostavnije aspekte njihovog života.
Ako naučimo svoju djecu da prepoznaju i prihvate svoje autentične emocije, dobre ili loše, i ponašaju se na način koji je u skladu s njihovim vrijednostima, izazovi i poteškoće u životu ih neće torpedirati. Znat će prepoznati i poštovati vlastite granice. To će dovesti do toga da imaju čvrsto i autentično samopoštovanje koje je otporno na vanjske pritiske.
Roditelji trebaju biti uzor emocionalnog zdravlja svojoj djeci. Trebali bi pokazati svojoj djeci da je u redu osjećati sve njihove emocije.
Postoje i dodatni načini da ih naučite zahvalnosti. Oni uče o tome da je život povremeno tužan, nepravedan ili težak kroz primjere koji se dogode u njihovom životu (nedobivanje igračke, spoticanje i ozljeđivanje) koji su za njih uznemirujući događaji.
Radi se o tome da dobro znate ko ste i da vam drugi ne trebaju da bi se osjećali važnim. Danci ne pretrpavaju svoju djecu komplimentima. Usredotočuju se na posao koji je uključen, a ne na pretjerane komplimente djetetu. To potiče poniznost, unutarnju snagu i otpornost.
Ako dansko dijete naškraba crtež za svog roditelja, roditelj će mu vjerojatno zahvaliti ili pitati da mu ispriča nešto o tome, umjesto da ga pohvali.
Ako su djeca previše pod pritiskom ili pohvalama, možda će naučiti raditi stvari za vanjsko priznanje, a ne za unutarnje zadovoljstvo.
Hvaljenje inteligencije ne daje djeci motivaciju ili otpornost potrebnu za uspjeh. Pohvalite djecu za trud i ustrajnost kako bi razvila način razmišljanja o rastu, koji potiče motivaciju i otpornost – atribute za koje Danci smatraju da su ključ rasta.
Pretjerano hvaljenje kada su stvari jednostavne može naučiti vaše dijete da je hvale vrijedno samo ako brzo i savršeno obavi zadatak. Cilj nije da lako izvedivi zadaci budu temelj našeg divljenja.
Opet, ovo je koncept koji se spominje u gotovo svim knjigama o roditeljstvu (barem u onima koje govore o pohvalama). Svaki autor savjetuje fokusiranje na napor nasuprot inteligenciji.
Budite iskreni prema sebi; slušajte i izražavajte vlastite misli i osjećaje. Ako vaša djeca postave pitanje, dajte im iskren odgovor primjeren njihovoj dobi.
Prenesite priče iz svog djetinjstva—teške situacije i zabavna vremena. To im daje da bolje razumiju ko ste i daje im do znanja šta smatraju normalnim.
Učinite poštenje vrijednošću (o kojoj se priča) u vašoj porodici. Naučite ih da budu dovoljno hrabri da budu pošteni i dovoljno ranjivi da priznaju kada je to potrebno. Ne osuđujte se i više se usredotočite na iskrenost nego na kazne.
Čitajte priče koje obuhvaćaju sve emocije. Teške teme predstavljene primjereno dobi potiču empatiju, otpornost i zahvalnost. Učite djecu da se ne upoređuju s drugima.
Preoblikovanje je glavni koncept nizozemskog roditeljstva jer je kamen temeljac otpornosti. Radi se o pridavanju manje važnosti negativnim i više fokusiranju na pozitivne aspekte života.
Svi vidimo svijet kroz vlastiti okvir-percepciju, tako da se cijelo naše životno iskustvo mijenja ako stvari slikamo u pozitivnijem svjetlu.
Danci su “realni optimisti”. Ne pretvaraju se da negativnost ne postoji, jednostavno se odlučuju usredotočiti na dobro umjesto lošeg. Danac kišu ne bi vidio kao lošu stvar, već kao priliku da bude ugodan kod kuće sa porodicom.
Uklanjaju nepotrebne negativne riječi i usredotočuju se na dobre osjećaje ili na neko drugo vrijeme kada se osjećate dobro. Ovo razmišljanje mijenja dobrobit.
Jezik je okvir kroz koji vidimo svijet. Preoblikovanjem onoga što kažemo u nešto pozitivnije i manje definirajuće, zapravo mijenjamo način na koji se osjećamo.
Danski roditelji ne etiketiraju negativno svoju djecu. Oni vjeruju da su izjave poput “ona je previše osjetljiva” vrlo odlučujuće. Pogotovo ne nonšalantno dijagnosticiraju djecu s psihičkim ili neurološkim poremećajima. Osjećaju da postoje ozbiljne posljedice za etikete.
Što više djeca čuju ovakve izjave, donose negativnije zaključke o sebi. Mnoge od tih oznaka i priča ostaju s njima u odrasloj dobi i te priče postaju njihova životna priča.
Danci vjeruju da ne možemo istinski biti sretni bez interakcije i podrške drugih. Empatija olakšava našu vezu s drugima. To je također jedna od najvažnijih kvaliteta za stvaranje vođa, poduzetnika, menadžera i preduzeća.
Ovaj duh timskog rada i saradnje vidljiv je u svim aspektima danskog života.
Društvene grupe, uglavnom temeljene na zajedničkim interesima, veliki su dio života. Nove mame se postavljaju u grupe s drugim novim mamama u susjedstvu.
Porodica je tim koji njeguje duboki osjećaj pripadnosti. Djeci se pokazuje kakvu ulogu mogu igrati. Zajedničko kuhanje, zajedničko čišćenje i zajedničko provođenje vremena svakodnevni su načini na koje porodice potiču osjećaj blagostanja.
U školi djeca rade na grupnim projektima kako bi ih se potaknulo da pomažu drugima i da se uključe u timski rad.
Danske škole imaju obvezni program u kojem se djeci pokazuju slike djece koja pokazuju različite emocije: tugu, strah, ljutnju, frustraciju i sreću. Djeca razgovaraju o ovim kartama i izražavaju riječima ono što svako dijete osjeća, učeći konceptualizirati svoje i tuđe osjećaje. Djeca ne prosuđuju emocije; jednostavno ih prepoznaju.
Grupiraju djecu različitih snaga i slabosti kako bi djeca međusobno pomagala i naučila da svako ima pozitivne kvalitete.
Ako se dvoje djece posvađa oko igračke, roditelji će pitati postoji li mogućnost dijeljenja ili mogu predložiti dogovor (jedno dijete se igra 5 minuta, a zatim je drugo može posuditi). U redu je reći ne i uživati u svojoj igrački sam. Djeca uče biti autentičnija sama sa sobom kada nauče da neće biti prisiljena učiniti nešto samo da bi nekoga zadovoljila ili olakšala stvari.
Također ukazuju na emocije djeteta, ali i drugih, te razgovaraju o tome. “Izgleda ljutito. Šta misliš zašto je ljuta?” “Zašto plačeš?” a zatim se spustite na njihov nivo da im pokažete da ih vidite. Jednostavno ih priznajući i pokušavajući ih ne osuđivati, učimo ih poštovanju.
Čitanje djeci značajno povećava nivo empatije. Svakako čitajte knjige koje se bave svim emocijama i bave se stvarnošću.
Jedan od načina na koji Danci inkorporiraju zajedništvo je kroz Hygge. To znači da se osjećate ugodno zajedno. To uključuje paljenje svijeća, igranje igara, pjevanje pjesama, zajedničko jelo, poslastice i čaj, i jednostavno druženje u ugodnoj atmosferi. To je sve u čemu možete uživati zajedno kao obitelj.
To je stavljanje sebe i svake drame po strani za dobrobit cjeline. To je žrtvovanje vaših individualnih potreba i želja kako bi grupno okupljanje bilo ugodnije. To je odlučiti uživati u najvažnijim trenucima našeg života – onima s obitelji i prijateljima – i poštivati ih kao važne, piše Perfectionist mum.
Megy M. /Foto: Dreamstime/YouTube_ LoveDiana
Na dan kada je vlada službeno odredila datum predsjedničkih izbora, rezultati HRejtinga na HRT-u pokazuju…
EPPO je od slučaja Beroš htio napraviti „TOPOVSKI UDAR“ na Turudića i Plenkovića (više…)
OBJAVLJUJEMO SNIMKE OBRANE SLAVENA ČOLAKA - ŽUPANIJSKOM SUDU U ZAGREBU S KONKRETNIM DOKAZIMA PREZENTIRAN INSTITUCIONALNI…
Komentiraj