“Neophodno je izgraditi Peljašački most, ne samo u svrhu prometnog povezivanja, već i u svrhu revitalizacije cijelog područja poluotoka Pelješca”, kazala je Predsjednica.
Predsjednica je most, kolokvijalno poznat kao “Pelješki most”, još nekoliko puta preimenovala u “Pelješački” zbog čega ju je prozvao dio medija.
Prvo je predjednicu prozvao Dubrovački dnevnik, a njegov kratki tekst preuzeli i govotovo svi vodeći mediji u Hrvatskoj. Najgori su pak bili oni koji su kolokvijalno prozvani “udboustaški”
Je li riječ o lapsusu ili pravilnom nazivu?
“Pelješki most je udomaćeni termin, no s obzirom na to da se radi o poluotoku koji se zove Pelješac, moguća su dva oblika pridjeva – pelješki i pelješački”, navodi Hrvatski jezični portal. Dakle, ako je to samo kolokvijalni naziv, možemo reći i Pelješki most i Pelješački most.
Dr. sc. Domagoj Vidović iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje za tportal je nemušto objašnjavao da je predsjednica pogriješila, spominjući ktetike i etnike, za koje treba pola teksta objasniti da su ktetici posvojni pridjevi ( pelješački, dalamatinski, ) a etnici imena stanovnika naseljena mjesta (Zagrepčanin, Slavonac Dalmatinac).
Zaljučno, ispravna su oba naziva, ali u dvojbi između PELJEŠKI ili PELJEŠAČKI, zbog tri razloga prednost ipak dajemo nazivu Pelješki most.
Prvo, jer se udomaćio, drugo, pridjev ‘pelješački’ upotrebljavaju srpski mediji kad pišu o tom mostu i, treće, zbog anegdotalnog, ali znakovitog razloga. Pridjev pelješki, može se dovesti u vezu s glagolom opelješiti, a to pristaje uz navedeni most (u izgradnji).
Suština ove teme je da se most napravi, potpuno je nevažno kako ćemo ga zvati.
M. Marković/foto:pxll
