Krešimir Krolo, sociolog iz Zadra, grada u kojem je nakon Zagreba prodano najviše ulaznica, komentirao je fenomen Marka Perkovića Thompsona u svjetlu njegovog predstojećeg koncerta u Zagrebu na kojemu se očekuje više od pola milijuna ljudi.
Ulaznice za koncert Marka Perkovića Thompsona mahom su kupili ljudi u dobi između 30 i 35 godina.
“Obično ide teza da su uglavnom mlade osobe te koje će ići na njegov koncert ili generacija koja je bila u prilici slušati ga u svojim formativnim godinama u 1990-im godinama ili početkom 2000-ih”, kazao je Krolo.
Smatra da fenomenu Thompson ne treba pristupiti jednodimenzionalno.
“Govorimo o nečemu što je višeslojni produkt hrvatskog društva u raznim svojim fazama, kao što i sam izvođač ima razne etape svoga djelovanja.
Kad govorimo o problematičnim aspektima, odnosno radikalnim ili ekstremistčkim vrijednosnim porukama, to su priče koje su uz njega bile vezane uz početak 21. stoljeća, kada su se pojavile i neke sporne snimke, što je tada rezultiralo zabranama njegovih nastupa u nekim zemljama Europske unije. U Hrvatskoj se nije išlo s tim zabranama šireg tipa”, ističe Krolo.
“Thomspon je psotao relevantan čimbenik”
Također smatra da je u Hrvatskoj postojao širi institucionalni okvir u kojemu su bili nejasni kriteriji oko toga što je kod Thompsona prihvatljivo, a što nije.
“U tom je prostoru on postao relevantan čimbenik, ali je ostao izvan najradiklalnijih elemenata. Postoje koketiranja kroz nekoliko pjesama, ali treba naglasiti da tih pola milijuna ljudi koji će doći na koncert nisu pola milijuna radilkaliziranih ekstremista. Vidimo to uostalom i po rezultatima izbora.
Tako da Thompson popunjava tu jednu domoljubnu priču s vrlo jasnim konotacijama te scenskim i produkcijskim aranžmanima koji odgovaraju onome što publika jednog takvog sentimenta i traži”, ustvrdio je Krolo dodajući da nije to samo fenomen Hrvatske, nego ima sličnih primjera i u široj regiji.
“Hrvatski birači nisu skloni krajnostima”
Osvrćući se na političku radikalizaciju u Europi, Krolo je istaknuo da u hrvatskom političkom prostoru biračko tijelo nije sklono političkim krajnostima.
“Ono uvijek ide u okvirima lijevog ili desnog centra. U ovom trenutku nemamo nikoga poput Giorgije Meloni ili Viktora Orbana pa da možemo reći kako na vlasti imamo ljude koji bi zagovarali ikakve teritorijalne pretenzije ili radikalan stav prema manjinskim skupinama koji bi statistički bili u poziciji da osvoje 25 ili 30 posto glasova na izborima i preuzmu vlast. To treba razlučivati, ali to ne znači da u hrvatskom poltičkom polju nije bilo i takvih pojava.”
Krolo je govorio i o tome koliko su današnje mlade generacije konzervativnije od prijašnjih.
“Postoji zdravorazumski zaključak da mladi uvijek razmišljaju unutar nekih jasnih progresivnih linija i da su uvijek korak ispred generacije koja je bila prije nje.
Međutim, realnost je i da mladi odgovaraju na zadane uvjete i okolnosti širih društvenih procesa. Pa kad u nekom trenutku osjete, kao i šira populacija, da im društveni kontekst i procesi ne pružaju dovoljnu sigurnost i stabilnost, onda se vraćaju onim vrijednostima unutar kojih se osjećaju sigurnijima”, objasnio je sociolog Krolo.
Megy M. /Foto: Cropix
