Znate li što je “zlatna krv”? Ima ju samo 43 osobe na svijetu

“Zlatna krv” čini se nešto je poput plemićke plave krvi, no iako ona ima kraljevsko mjesto u medicinskom sustavu, njezini nositelji nisu vezani uz kraljevsko podrijetlo.

Postoje četiri osnovne vrste krvnih grupa, A, B, AB i 0, a svaka od njih može biti pozitivna ili negativna, ovisno o tome je li u njoj prisutan ili  Rh faktor. Najrasprostranjenija je nulta krvna grupa. Najrjeđa je krvna grupa Rhnull, koju stručnjaci nazivaju i “zlatna krv”.

Prema dostupnim podacima, tu krvnu grupu u cijelom svijetu imaju samo 43 osobe, a otkrivena je 1961. godine. Kada je Rhnull prvi put dijagnosticiran, liječnici su mislili kako će embriji s tim tipom umrijeti u maternici. Ta najrjeđa krvna grupa nema nijedan od 50 antigena iz Rezus sistema.

Iako te osobe mogu svima donirati krv, njihov život može spasiti tek nekolicina ljudi. Upravo zato, u slučaju da im ikada zatreba transfuzija, osobe koje imaju zlatnu krv potiče se da daju krv.

Prva uspješna transfuzija krvi izvedena je 1818. godine, s čime je uspješno britanski liječnik James Blundell spriječio krvarenje nakon poroda. Unatoč tehnici i nekim uspješnim primjerima, niz je pacijenata i godinama nakon toga umirao prilikom transfuzije iz misterioznih razloga.

Austrijski liječnik Karl Landsteiner počeo je raditi 1901. godine na klasifikaciji krvnih grupa. Istraživao je rad fiziologa Leonarda Landoisa koji je pokazao kako se krvne stanice skupljaju kada se iz jedne životinje uvedu u drugu. Landsteiner je pomislio kako bi se slično moglo dogoditi i ljudskim transfuzijama, što bi objasnilo zašto su transfuzije bile nedosljedne.

Godine 1909.  klasificirao je A,B, AB i 0 krvne grupe, a za svoj reda nagrađen je i Nobelovom nagradom 1930. godine.

Krv se sastoji od krvne plazme, krvnih stanica – eritrocita, leukocita i krvnih pločica – trombocita. Svaka komponenta ima ima svoju funkciju, no crvene krvne stanice odgovorne su za definiranje krvne grupe. Prisutnost ili odsutnost određenih antigena određuje krvni tip, krv krvne grupe A ima samo antigene A, tip B samo B, tip AB oboje, a tip O nijedne.

Crvene krvne stanice sadrže i drugi antigen nazvan RhD protein. Kada je prisutan, smatra se da je tip krvi pozitivan, kada je odsutan, onda je tip negativan. Uobičajene kombinacije A, B i RhD antigena daju nam osam uobičajenih vrsta krvi (A +, A-, B +, B-, AB +, AB-, O + i O-).

Sustav funkcionira tako da imunološki sustav propušta krvne stanice, samo ako prepozna antigen. Ako ga ne prepoznaje, aktivira obrambene sustave tijela i uništava napadača. Iako je naš imunološki sustav jako oštar, oni nije baš jako bistar.

Ako soba s krvnom grupom A primi transfuziju krvi tipa B, imunološki sistem neće novu supstancu prepoznati kao nužnost za spašavanje života.
Umjesto toga pomislit će kako je riječ o osvajačima i napasti. Zato se velik broj ljudi prilikom transfuzije razboljelo ili su umrlo prije nego ovog Landsteinerovg spasonosnog otkrića.

Ljudi s krvnom grupom 0 smatraju univerzalnim darivateljima.  Njihovim krvnim stanicama nedostaje A, B, i RhD antigena pa ih ni imunološki sustav ne doživljava prijetnjom, i jednostavno ih pušta.  Podjela na osam vrsta krvi zapravo je pojednostavljena verzija, s obzirom na niz podjela unutar svakog tipa.

Ranije spomenuti RhD protein odnosi se samo na jedan od 61 potencijalnog proteina u Rh sistemu. Krv se smatra Rh negativnom ako joj nedostaju svi od 61 mogućeg antigena.

To ne samo da ju čini rijetkom, već  znači i da ju može primiti bilo tko sa rijetkim tipom krvi unutar Rh sistema.  I upravo zato se naziva “zlatnom krvlju”.

R.I. /Foto: Shutterstock