BANDIĆ se pojačao. Nije prelazni rok, ali dobro se pojačao. Njegovoj stranci su pristupili akademik Josip Božičević, književnica Milana Vuković Runjić i profesor dr. sc. Slobodan Prosperov Novak.
U sjedištu stranke Bandić Milan 365 – Stranka rada i solidarnosti održana je konferencija za medije u kojoj su predstavljeni novi članovi.
Akademik Božičević autora je 11 knjiga i više desetaka znanstvenih radova i studija, člana predsjedništva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te vlasnika brojnih nagrada i priznanja, Milana Vuković Runjić, istaknuta je književnice i suradnice brojnih novina i časopisa, a dr.sc. Slobodana Prosperova Novaka, povjesničar književnosti, teatrolog i književnika, nositelj stranačke liste u I. izbornoj jedinici na prošlim parlamentarnim izborima.
Dobrodošlicu im je zaželio predsjednik stranke Milan Bandić istaknuvši svoje zadovoljstvo što može predstaviti ljude koji su odlučili pomoći Stranci rada i solidarnosti u ovom složenom vremenu u kojem živimo i koje je ispred nas.
„Stranka treba prepoznatljive ljude i intelektualce, ljude koji imaju svoje karijere i koji su u životu puno toga napravili. Mi smo od početka rekli da ćemo biti parlamentarna stranka i da se vlast neće moći bez nas tvoriti, ali želimo biti još bolji i preuzeti veći teret odgovornosti. Uvijek smo bili, jesmo i uvijek ćemo biti rješenje, a ne problem!“
Književnica Milana Vuković Runjić također nije krila svoje veliko zadovoljstvo pristupanjem Stranci rada i solidarnosti.
„Zaista se od srca zahvaljujem gradonačelniku i mojim prijateljima Ivici Lovriću i Jeleni Pavičić – Vukičević. Danas nisu vremena u kojima si možemo priuštiti da samo sa strane promatramo što se događa kod nas, nisu vremena da samo komentiramo s prijateljima već vremena u kojima ako nešto možemo učiniti, da to doista i učinimo. Pogotovo za kulturu ove zemlje!
Kao što znamo, proračun nije baš naklonjen kulturi. Vjerujem da se osim uz Grad Zagreb može i mnogo šire boriti za kulturu ove zemlje i vjerujem da mogu pomoći. To već dugo činim ne samo kao književnica nego i kao nakladnica. Veseli me ne biti pasivna i što ću se ponovno priključiti ljudima koje dobro poznajem, jer sam prije 3 godine bila na gradonačelnikovoj listi. Zato je za mene danas važan, prijeloman dan, rekla bih privatan Uskrs!“ – istaknula je u svom govoru Milana Vuković Runjić.
Profesor Slobodan Prosperov Novak objasnio je svoje razloge pristupanja stranci
„Neću biti samo nalivpero u gradonačelnikovom sakou, već ću se, po drugi puta u životu, zaista baviti politikom. Bavio sam se politikom od 1990.-1992.god. kada sam bio zamjenik ministra kulture Vlatka Pavelića i to sam radio s velikom predanošću.
Dao sam ostavku onoga trenutka kada sam vidio da na nas ide hajka nedostojnih ljudi u Saboru, onih istih koji danas još uvijek vrište sa raznih pozicija. Ovo je stranka u kojoj mogu iskazati ideju da Hrvatska nije zemlja koja treba ići lijevo ili desno, nego da je njezin problem gore ili dolje! Hrvatska je prepuno onih koji ju vuku prema dolje! Hrvatska je zemlja umrežene gluposti, glupani su ovdje strašno umreženi i treba ih prokazivati, a to ćemo i raditi.
Što se tiče kulture, znanosti i prosvjete, upravo činjenica da Grad Zagreb ima samo 14 puta veći proračun nego država Hrvatska govori mnogo o bespućima u kojima smo se našli. Zato treba djelovati! Već sam razgovarao i s ljudima u Gradu i na razini države o nekim projektima poput brendiranja Marije Jurić Zagorke, da se na Gradecu napravi jedan veliki multimedijalni muzej.
Želio bih da se u ovoj zemlji poprave uvjeti školovanja naše djece i da Zagreb dobije sveučilišni kampus na Borongaju, da se veliki projekti poput Leksikografskog zavoda pretvore u moderne projekte hrvatske budućnosti. To su projekti i putevi koje vidim i zato sam danas ovdje.“ – naglasio je Prosperov Novak.
Akademik Josip Božičević kao znanstvenik, prometni stručnjak i predsjednik Znanstvenog vijeća za promet Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i do sada je usko surađivao s gradonačelnikom Bandićem.
“Dosadašnje višegodišnje razdoblje inertnosti hrvatske državne politike u postavljanju nacionalnih strategijskih prioriteta prometnog razvitka, susjedne države iskoristile su za afirmaciju konkurentnih pravaca u svojim zemljama i provele intenzivnu modernizaciju prometne infrastrukture. Na taj način, došlo je do preusmjeravanja prometnih tokova, poglavito teretnog prometa, koji potpuno obilaze područje Hrvatske.
Vrijedna je pažnje i inicijativa formiranja prometnog koridora Baltik-Jadran-Crno more, koju je aktualizirala predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Hrvatska akademija još je prije 16 godina održala međunarodni znanstveni skup „Prometno povezivanje Baltika s Jadranom, na kojem su sudjelovali znanstvenici iz 11 europskih zemalja. Na skupu je ukazano na goleme razvojne potencijale prometnog povezivanja Baltika s Jadranom.
Sada je u pripremi međunarodni zanstveni skup ‘Valorizacija intermodalnog i logističkoga koridora Ploče-Mostar-Sarajevo-Vukovar (Srednji Jadran – Podunavlje)’. Radi se zapravo o revalorizaciji, u hrvatskoj prometnoj strategiji posve zanemarenog, paneuropskog V.c. koridora.
Atribucija domovinskog tome koridoru pripada, ne samo zbog povezivanja alociranog hrvatskog teritorija, već i zbog toga što prolazi Bosnom i Hercegovinom kroz područja tradicionalnog obitavanja hrvatske populacije. Na području Hercegovine i Srednje Bosne prije Domovinskog rata živjelo je oko 400.000 Hrvata, dok ih je danas samo oko 150.000.
Ovaj projekt plavo-zelenog koridora u presjeku Dunavske i Jadransko-jonske makro-regije znatno bi pridonio povezivanju Dalmacije i Slavonije te regionalnom pozicioniranju Hrvatske u srednjoj i istočnoj Europi.“
M. Marković/Foto: maxportal
