U emisiji Markov trg gostovao je povjesničar dr. IvoLučić koji se između ostaloga dotaknuo činjenice da znanstvenici u današnjoj Hrvatskoj šute i boje se zapravo reći kako stvari stoje.
Događalo se eliminiranje ljudi nakon 1945. godine, odnosno ljudi koji su bili dio elite, znanstvenici, akademici i ostali. ”Radi se o jednoj nacionalnoj tragediji koja je rezultirala ne samo ubojstvima velikog broja ljudi nego i likvidacijom jedne generacije i jedne elite. Svi oni koji su u tom razdoblju gradili karijere su ili poubijani ili protjerani, kažnjavani ili ušutkani tako da su dugo vremena bili terorizirani”, objasnio je Lučić.
Lučić kaže kako se to sve radilo po nalogu centralnog komiteta: ”Dolazi do procesa nacionalizacije, dolazi do potpune promjene i diskontinuiteta elite. Vi ste zapravo mogli raditi sve poslove, ali ste morali biti dio opcije. Hrvatski intelektualci su u strahu i ne usuđuju se ništa reći. Nije se naša država davno izborila za samostalnost, i nije to lako promijeniti. To je osjećaj slobode, a on se temelji na osjećaju sigurnosti i samopoštovanja. A to se cijelo vrijeme dovodilo u pitanje. Ljudi su živjeli u strahu i totalitarizmu. Strah koji je utjeran u ljude je prisutan i ja ga često prepoznajem”, istaknuo je.
Dotaknuo se i teme današnjih mladih naraštaja koji nerijetko studiraju na fakultetima koji otvoreno iskazuju tedencije prema nekoj političkoj opciji ili vladajućoj strukturi. ”Ja sam diplomirao na Filozofskom fakultetu i nisam doživio ništa loše. Iznenadili biste se koliko tamo ima dobrih profesora. Ali imate problem kada glasna manjina predstavlja cijeli fakultet. Smisao društva je da na Filozofskom i ostalim fakultetima imamo ljude s različitim političkim stavovima, da imamo različite blokove”, rekao je.
Osvrnuo se i na gostovanje doktorice komunikologije Judith Reisman na Fakultetu političkih znanosti, kada ju je profesor Zakošek verbalno napao zbog njezinih stavova. ”Radi se o ideološkom sukobu. Oni su žešći i s puno nesnošljivosti i emocija nego su to znanstveni. Mislim da su nama vrlo važne rasprave i svim pitanjima u Hrvatskoj, a ovo što je Zakošek napravio nema veze sa znanosti. To je čisti aktivizam, on je možda htio poslati poruku da je budan i da stražari na nekakvim vrijednostima”, rekao je.
U emisiju se javio i politolog mr. sc. Robert Bosak, koji je objasnio svoje iskustvo na tom fakultetu:
”Počeo sam studirati ’93 godine i mogu reći da je u tom periodu bila stagnacija protuhrvatskih elemenata. Nakon 2000. godine, jednostavno dolazi do poplave profesora koji bi trebali imati znanstveni rad ispred sebe, a oni imaju političke stavove. Čak sam i u svom dijelu studiranja doživio niz neugodnih situacija gdje su profesori navijački radili protiv interesa fakulteta, studentskih udruga i države”, istaknuo je Bosak.
U emisiji je prikazana i izjava Ivice Granića predavača političke komunikacije i glavnog urednika portala Oko. Graniće je naveo primjer gostovanja Judith Reisman na Fakultetu političkih znanosti koji se umjesto debate pretvorio u svojevrsno boljševičko suđenje američke znanstvenice, a koje je svojim agresivnim istupom predvodio tadašnji dekan prof. Nenad Zakošek.
Lučić je rekao kako smo mi demokratska država i događati će se da stvari vidimo na različite načine. Ono o čemu se svakako treba voditi računa je to da se znanstvene institucije bave znanstvenim radom, a ne politikom.
“Nažalost, mislim da je predsjednik vlade Zoran Milanović u pravu kada je rekao kako u rat nije išla elita. Čini se da je Milanović u dobrom dijelu ove svoje misli u pravu. Ta famozna hrvatska elita nije samo devedesetih eskivirala rat. Hrvatska intelektualna elita se i danas bavi šutnjom, pravdanjem svojeg kalkulantstva i zaštitom svojih nomenklatura. “
Emisiju je na facebook stranici ‘Markov trg’ komentirao i voditelj Marko Jurič:
“Čudna je ova naša hrvatska politička stvarnost. Pogotovo u interpretaciji hrvatskih intelektualaca. Možda je zapravo uopće ne razumijem sve to što se zbiva. Možda bih trebao promijeniti posao. Naime, svi kažu da je sve to ok što se zbiva, a meni izgleda kao da smo neovisni ostali tek u parafrazama ustavne preambule. Kako one živopisne, ispisane na susjedovom plotu, tako i one seriozne u koju možda zaista netko i vjeruje.”
Markov trg/Foto:screenshot
