Mostovi ministri Vlaho Orepić, Ante Šprlje i Slaven Dobrović odbili su prihvatiti očitovanje Vlade vezano uz pokretanje povjerenja ministra Zdravka Marića nakon čega je premijer Plenković zatražio njihovo razrješenje.
– Molim tajnicu Vlade da pripremi odluku o razrješenju tri ministra Mosta – izjavio je Plenković.
Vlada je odbila navode iz SDP-ova zahtjevu za opoziv ministra financija Zdravka Marića. Vlada ne prihvaća navode o ovoj inicijativi te vrlo jasno odgovaramo na aluzije na eventualni sukob interesa ministra Marića vezano za Agrokor te za navode o nezakonitostima da je Marić od HPB-a dobio kredit po određenim uvjetima kao član NO-a Banke, kazao je premijer Andrej Plenković.
Protiv ove odluke glasovali su Mostovi ministri Ante Šprlje, Slaven Dobrović i Vlaho Orepić nakon čega je premijer zatražio pripremu odluke za njihovo razrješenje.
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja rekao je jučer kako se radi o situaciji nestranačkog čovjeka koji je ministar financija.
“Tako da ne vidim u čemu je tolika važnost ministra Marića da njegovim odlaskom vlada ne može nastaviti funkcionirati. Nama to nije u fokusu niti interesu ali ako netko želi rušiti vladu, ja se nadam da ne želi, onda to zasigurno neće biti odgovornost Mosta”, kazao je Grmoja.
Premijer Plenković kazao je u četvrtak da su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljavanja uz povezivanje obrazovanja i tržišta rada te osiguranje održivosti javnih financija tri temeljna cilja Nacionalnog programa reformi. Taj program reformi za 2017. godinu elaboriran je u 12 područja i sadrži 51 mjeru.
“Mislim da smo ovim dokumentom pokazali ambiciju, ali i sadržajem stavili okvir realno ostvarivih ciljeva. Očekujem da ovaj dokument bude vodič u radu svih resora i korišten u temeljnoj zadaći, a to su strukturne reforme”, kazao je Plenković u uvodnom govoru o nacionalnom programu reformi.
Na samom početku sjednice Plenković je kazao i to da je važno da i ova godina prođe na sličnom tragu kao što su bili rezultati za 2016., dakle u odgovornoj politici fiskalne konsolidacije. Osvrnuvši se na podatke Državnog zavoda za statistiku i Eurostata o prekomjernom manjku i javnom dugu, Plenković je istaknuo da je od 2002. godine, odnosno otkad se mjere ti podaci prema aktualnoj statistici, u 2016. ostvaren najniži proračunski deficit hrvatske države, a pao je i javni dug.
U ponedjeljak su Državni zavod za statistiku i Eurostat izvijestili da je deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio 2,7 milijardi kuna, što je 0,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), nakon što je godinu ranije iznosio 11,3 milijarde kuna, odnosno 3,4 posto BDP-a.
Javni dug, pak, pao je na 289,07 milijardi kuna ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na kraj 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.
Tako je lani udjel javnog duga u BDP-u pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva. “
To su makroekonomski pokazatelji koji su ohrabrujući za ukupne trendove hrvatske ekonomije, i koji ulijevaju povjerenje u političku stabilnost i napore koje kao mi kao Vlada RH ulažemo. Važno je da i ova godina prođe na sličnom tragu kao što su bili rezultati za 2016., u odgovornoj politici fiskalne konsolidacije”, izjavio je Plenković .
