Nije tajna da Rusija vojno pomaže Siriji. Rusija odavno prodaje oružje Assadovu režimu, a ruski predsjednik Vladimir Putin prošli je tjedan otvoreno potvrdio postojanje vojne suradnje, piše portal Dnevno.hr
Rusija, glavna saveznica sirijskog diktatora Bashara al-Assada, koristi kaos u Siriji i Iraku kako bi gotovo neopaženo započela vojnu intervenciju u korist sirijskog režima protiv islamista i snažno proširila svoj utjecaj na Bliskom istoku. Proizlazi to iz informacija nevladinih skupina i obavještajnih izvora koji tvrde da posjeduju dokaze o snažnoj ruskoj vojnoj aktivnosti u Siriji. Istodobno, izjave nekih vodećih svjetskih aktera, uključujući i samog ruskog predsjednika Vladimira Putina, upućuju na zaključak da Rusija želi iskoristiti Siriju za vlastite geopolitičke ambicije.
Neke nevladine skupine objavile su prošlog tjedna informacije o preletima ruskih zrakoplova iznad Sirije i logističkim pripremama za intervenciju. Reagirali su američki dužnosnici, upozorivši Kremlj da borbena potpora Rusije sirijskome režimu ne bi bila prihvatljiva.
Američki ministar vanjskih poslova John Kerry tijekom vikenda je razgovarao telefonom sa svojom ruskim kolegom Sergejom Lavrovim. Ako bi se izvješća o pojačanom ruskom vojnom angažmanu pokazala točnima, to bi značilo “eskalaciju sukoba, gubitak još više života, povećanje broja izbjeglica i rizik konfrontacije s koalicijom protiv IS-a u Siriji”, rekao je Kerry Lavrovu.
Ruski MiG-ovi nad Sirijom
Sirija i Zapad, ljuti neprijatelji, u jednome se nalaze na istoj strani: I jedni i drugi bore se protiv terorističke skupine Islamske države koja je zauzela velike dijelove Iraka i Sirije. No SAD, predvodnik snaga koje iz zraka napadaju IS, ne želi Assada za svoga saveznika, što IS-u omogućuje komotnu situaciju u Siriji. Istodobno, Rusija se od početka protivi zapadnim nastojanjima da sruše Assada i pruža mu diplomatsku podršku. A sada se javljaju i sve snažnije naznake vojnog angažmana.
Nije tajna ni da Rusija vojno pomaže Siriji. Rusija odavno prodaje oružje Assadovu režimu, a ruski predsjednik Vladimir Putin u prošli je petak potvrdio postojanje vojne suradnje. “Dajemo Siriji prilično izdašnu pomoć u vojnoj opremi, zatim u osposobljavanju i naoružavanju njihovih vojnih postrojba”, rekao je.
Odbio je međutim konkretno odgovoriti na pitanje o najnovijim naznakama snažnijeg angažmana, ali je njegov odgovor dao naslutiti da nipošto ne isključuje jačanje vlastite uloge u Siriji.
“Prerano je reći da smo spremni odmah otići onamo”, rekao je ruski predsjednik. Što također može značiti da bi Rusi uskoro mogli “otići onamo”. Zapravo, na neki su način već ondje, i to ne samo kroz oružje i opremu koju prodaju Assadu. Los Angeles Times, pozivajući se na obavještajne izvore, piše o povećanoj aktivnosti u zračnoj luci Latakia na sjeverozapadu Sirije. Rusija je, prema tim izvorima, ondje podigla montažne nastambe za smještaj do tisuću vojnika, a ruski zrakoplovi vrlo često koriste to uzletište.
Prošlog su tjedna pripadnici sirijske oporbe objavili snimke ruskih borbenih zrakoplova i bespilotnih letjelica iznad pokrajine Ildib, a čak je i sirijska režimska televizija pokazala snimke ruskih tenkova u akciji. Neslužbeni izvori izvijestili su o preletima ruskih lovaca presretača nad Sirijom, pri čemu ipak ostaje nejasno koja je svrha tih zrakoplova koji su učinkoviti jedino u borbi s drugim zrakoplovima, a IS ne posjeduje zrakoplovstvo. Jasnija je uloga bespilotnih letjelica, dosega 60 kilometara, kojima Sirija može nadzirati položaje IS-a, ali i oporbenih snaga.
Putin: Nemojte se iznenaditi
Na internetu su se pojavila i izvješća o brojnim letovima ruskog teretnog zrakoplova Il-76, kodnog naziva “Manny6″, čiji je radarski signal prošlih mjeseci više puta zabilježen iznad središnjeg dijela zemlje. Nagađa se da su njegovi letovi povezani s planovima ruske vojne ekspedicije u Siriji.
Jedan predstavnik američke vlade potvrdio je prije nekoliko dana da je Rusija tražila dozvolu za prelete preko Sirije, ali da “nije poznato koja je svrha” tih letova.
Glasnogovornik američkog predsjednika Baracka Obame, Josh Earnest, bio je mnogo konkretniji. “Pratimo izvješća o tome da bi Rusija mogla u Siriji početi koristiti vojno osoblje i zrakoplove. Vrlo detaljno to proučavamo”, rekao je, poslavši jasnu poruku Moskvi. Svaka vojna potpora Assadu “s bilo kojom svrhom, bilo u obliku vojnog osoblja, zrakoplova, isporuka, oružja ili financiranja, bila bi destabilizirajuća i kontraproduktivna”, bio je jasan Earnest.
Njegove riječi moglo bi se protumačiti i kao prijetnju, ali što znači prijetnja u kaosu Bliskog istoka? I Putinova izjava, iako zapravo nije rekao ništa o mogućem predstojećem snažnijem angažmanu, zapravo je vrlo jasna. Rekao je u biti da je ruska intervencija u korist Sirije protiv IS-a moguća i da se nitko ne bi trebao iznenaditi ako se ona dogodi.
Saudijci odbili uvesti sankcije Rusiji
Činjenica jest da Rusija ne propušta nijednu mogućnost kako bi učvrstila svoj utjecaj na Bliskom istoku. Bilo sudjelovanjem u pregovorima o iranskom atomskom potencijalu, bilo snažnom pomoći Assadu koji bi bez Rusije već davno bio bivši, ili pak sudjelovanjem u drugim strateškim igrama na tome nemirnom području. Da Rusija u svojim ambicijama nastoji sustići glavnog konkurenta, Ameriku, pokazuje i prošlotjedna Putinova inicijativa stvaranja međunarodne koalicije protiv ekstremizma.
Nije detaljno poznato što Rusija time želi postići, ali Putin je izjavio da je o toj inicijativi već razgovarao i s američkim predsjednikom Barackom Obamom i s čelnicima Turske, Saudijske Arabije i Jordana. “Doista želimo stvoriti neku vrstu međunarodne koalicije za borbu protiv terorizma i ekstremizma”, rekao je Putin. Protiv koga će se točno boriti, teško je reći, ali očito je da je riječ o ruskom pokušaju zauzimanja važnih pozicija na Bliskom istoku. Je li potencijalni neprijatelj samo Islamska država, ili se borbom protiv ekstremizma može opisati bilo što? Vojna intervencija u Siriji, ako do nje dođe, savršeno bi se uklopila u taj projekt i svjedočila bi o snažnom rastu ruskog utjecaja na Bliskom istoku.
Nafta za oružje
Rusija u posljednje vrijeme očito pomno plete svoju mrežu u tome dijelu svijeta i zbližava se čak s državama koje su poznate kao vjerni saveznici SAD-a. Početkom ljeta Putin je u Sankt Petersburgu razgovarao s princom Mohammedom bin Salmanom al Saudom, kraljevim sinom i ministrom obrane, koji je sa sobom doveo gotovo pola vlade. Dvije su strane pritom potpisale nekoliko važnih ugovora, među kojima prednjači onaj o saudijskim investicijama u Rusiju u idućih desetak godina u vrijednosti deset milijardi eura. Zanimljivo je pritom napomenuti da Saudijska Arabija, unatoč svojoj bliskosti sa SAD-om, nije uvela sankcije Rusiji.
Poznavatelji složenih prilika na Bliskom istoku tvrde da otvoreno očijukanje Saudijske Arabije s Moskvom ne znači distanciranje od Washingtona. Riječ je samo o djelomičnom preslagivanju ukupnih odnosa, nakon sporazuma između Irana i svjetskih sila o iranskom nuklearnom programu. Saudijci će investirati u Rusiju, a Rusi će u Saudijsku Arabiju izvoziti oružje. To što SAD nije zadovoljan tom suradnjom, zasad je samo američki problem. Rusija time polako zaokružuje područje svoga utjecaja.
Uzme li se u obzir i činjenica da je Moskva izgradila dobre odnose i s jednim od najmoćnijih ljudi arapskog svijeta, egipatskim predsjednikom Abdelom Fatahom al-Sissijem, očito je da će se u tome dijelu svijeta ubuduće sve više osjećati ruska nazočnost.
Autor: Gabrijel Zidić
