ZEMLJE Višegradske grupe jednoglasno su usvojile zahtjev za vojnom i redarstvenom pomoći mađarskim snagama sigurnosti na njenim južnim granicama, a što je bio najvažniji politički povod okupljanju šefova država Višegradske grupe na dvodnevnom skupu u Balatonfüredu koji je danas završen, ali i najvažnija točka dnevnoga reda drugog dana zasjedanja summita.
Razlozi koji su motivirali Mađarsku na upućivanje poziva za pomoć saveznicima u srednjoueuropskoj političkoj grupaciji pojašnjeni su u uvodnoj riječi mađarskog predsjednika Janosa Adera, a koje prenosi novinska agencija Associated Press: „Solidarnost sa izbjeglicama koje bježe od rata ne smije zasjeniti zabrinutost zbog dokazanih pojava krijumčarenja ljudima i ekstremističkih prijetnji.
Dok kao država prihvaćamo našu humanitarnu odgovornost, a osobito uoči nastupajućih zimskih mjeseci, jednako tako upozaravamo kako nitko od nas ne treba očekivati poduzimanje krupnih političkih grešaka, u prvom redu prema našim vlastitim građanima, koji nam ne bi oprostili niti bi nam trebali opraštati ako bi zanemarili rizike rasta i širenja kriminala kao i ugroze nacionalne sigurnosti, a što su sve nedjeljivi aspekti ove humanitarne krize zbog koje smo se danas okupili“
Stav mađarskog predsjednika odlučno je podržao i poljski predsjednik Andrzej Duda, koji se još jednom osvrnuo na činjenicu da je sama Poljska, nažalost, doprinijela kompliciranju a ne razrješavanju krize kada je njena Vlada prošlog mjeseca kao jedina članica Višegradske grupe glasovala za prijedlog Europske komisije o obvezatnim kvotama za redistribuciju prispjelih migranata diljem EU članica.
Predsjednik Duda rekao je kako su kvote o raspoređivanju 120 tisuća migranata izračunate prije nego li je samo kroz Hrvatsku prošlo još toliko ljudi, a što je puno manji broj migranata od onih sa kojima se suočavaju druge EU zemlje, a osobito Mađarska. Samo taj podatak, tvrdi poljski predsjednik, pokazuje da oni koji najviše trpe u migrantskoj krizi, dakle sami migranti, nisu bili fokus zanimanja Europske komisije koja je – što je svakim danom sve jasnije – bila više zainteresirana za derogaciju postojećih normi funkcioniranja same Europske unije, a u cilju „daljnjeg slamanja preostalih elemenata nacionalne suverenosti koje zemlje članice još uživaju unutar okvira Europske unije“.
Predsjednik Slovačke Andrej Kiska nadovezao se na izlaganje poljskog kolege ističući po njemu neprihvatljive i više puta ponovljene izjave šefova nekih drugih članica EU o tome kako oni koji ne podupiru samo jednu od mnogih vizija funkcioniranja Europske unije trebaju razmišljati o napuštanju iste. Dodao je kako se takvi štetni doprinosi raspravama ne bilježe samo u razgovorima o migrantskoj krizi, kao i da politička šteta koju izaziva takav način razmišljanja ne pogađa samo novije članice Europske unije u srednjoj i istočnoj Europi, nego i zemlje koje još ni nisu članice ali se od njih očekuje da to postanu u budućnosti.
Predsjednik Kiska to je ilustrirao pozicijom u kojoj se našla Ukrajina nakon sklapanja njemačko-ruskog dogovora o plinovodu „Sjeverni tok 2“ naglasivši kako se nitko sa njemačke strane nije prethodno konzultirao sa zemljama Višegradske grupe oko tog projekta, dok se sa druge strane u kontekstu migrantske krize od naših država zahtjeva ne samo poslušnost nego i potpuna potčinjenost.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije iznosila mišljenje u raspravi o osiguranju mađarske granice, ali je mađarskim i hrvatskim medijima u pauzama sjednice dala izjave u kojima je potvrdila činjenicu da Republika Hrvatska ne kontrolira vlastite granice, iako je to jedan element kojeg je ona zahtIjevala od hrvatske Vlade od samog početka krize.
Još se jednom založila da migranti u Hrvatsku ulaze samo preko legalnih graničnih prelaza kao i da Hrvatska mora pojačati mjere osiguranja nelegalnih prelaza i „zelene“ granice. Ukazala je na činjenicu da je Mađarska članica Schengenske zone i ima stroge obaveze čuvanja vanjskih granica Schegena, te da ona to i radi. Sa druge strane, kaže hrvatska predsjednica, Hrvatska je kandidat za pristupanje schengenskoj zoni ali sama ovu krizu nije iskoristila kao priliku za dokazivanje vlastite spremnosti za ulazak u istu.
Jedno od tumačenja stavova hrvatske predsjednice ponuđeno je i u središnjoj emisiji Vijesti mađarske javne televizije u kojoj su njene riječi protumačene na način kako se iz njih „iščitava razumijevanje za stavove i odluke mađarske vlade, kojih vjerovatno u odnosu na hrvatsku granicu ne bi niti bilo da je Hrvatska odradila posao koji se od nje očekivao na svojim vanjskim granicama Europske unije“.
Informacija koja je od ključne važnosti za hrvatsku javnost izrečena je međutim tek na zajedničkoj konferenciji za medije nakon okončanja služđbenog dijela summita, gdje je mađarski predsjednik Adar potvrdio kako ga je Vlada izvijestila da je izgradnja žičanih ograda i drugih fizičkih prepreka na granici Mađarske i Hrvatske završena, ali da iste neće biti stavljene u funkciju osim ako to ne bude nužno. Predsjednik Ader rekao je kako će odluka Mađarske najvećim dijelom ovisiti o zemljama poput Njemačke i Austrije koje Mađarsku mogu dovesti u situaciju u kojoj više neće imati prostora za popustljivost.
Na istoj konferenciji za medije dosta pitanja bilo je postavljeno i češkom predsjedniku Milošu Zemanu, novinare je između ostaloga zanimalo kako se on osobno kao jedini šef države socijal-demokratsko-ljevičarskog političkog svjetonazora osjećao protekla 2 dana na Balatanofüredu sa jednom kolegicom i troje kolega – sve odreda političara desnog centra uz izuzetak slovačkog predsjednika koji „nema drugog političkog opredijeljenja osim kapitalističkog poduzetništva i slobodnog tržišta?“
Predsjednik Zeman je odgovarajući rekao da se u pravilu ne osvrće na pitanja koja su na razini tračeva i žutog tiska, ali da želi naglasiti kako se u svim najvažnijim pitanjima o kojima se raspravljalo u Balatonfüredu u cijelini slagao sa stavovima svih svojih kolega i kolegice, a najviše u stavu da je Europska unija iskazala potpunu nesposobnost u suočavanju sa migrantskom krizom. Ta kriza, nastavio je Zeman, ukazala je i na krupne nedostatke kako EU zakonodavnog okvira tako i spremnosti svih za urednu provedbu tamo sadržanih zakona.
„Ako ništa drugo, slobodno napišite da vam je Miloš Zeman rekao da je ovaj samit pokazao da u funkcioniranju Višegradske grupe ne postoje problemi ni približno slični onima koji postoje u Europskoj uniji, i da sam zbog toga kao političar, kao češki predsjednik i sudionik ovog sastanka vrlo sretan“ zaključio je Predsjednik Zeman.
Novi pogledi/foto:Ured predsjednice