Nakon javne prepirke s Ljubom Ćesićem Rojsom, i drugim osporavateljima njegove uloge u Domovinskiom ratu, dr. Ivo Lučić na facebooku je objavio pet fotografaija koje ilustriraju njegovo sudjelovanje u Domovinskom ratu. ( Na naslovnoj fotografji s Ivanom Šarcem, američkim vojnim atašeom u Hrvatskoj).
U intervjuu za Večernji list Lučić je ispričao svoj životni put. Kazao je kako u vrijeme komunističke vlasti nikada nije radio u nekoj državnoj ili javnoj instituciji, već se nakon studija prava zaposlio u odvjetničkom uredu u Ljubuškom.
Potkraj 1989. uključio se u inicijativu za osnivanje HDZ-a te je na prvim izborima dobio preko 90 posto glasova.
Ivo Lučić na jednom od prvih skupova HDZ-a u Herceg Bosni. Na zastavi je grb sa prvim bijelim poljem
“U političkom životu i obrani Domovine sudjelovao sam od kraja 1989. pa do 8. veljače 2000., odnosno do promjene vlasti i izbora Stipe Mesića za predsjednika Republike, kad sam podnio ostavku i otišao na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na poslijediplomski studij.
Devedesetih sam bio na odgovornim dužnostima te sam prijateljski ili službeno bio povezan s Miroslavom Tuđmanom, Gojkom Šuškom i brojnim visokim državnim dužnosnicima, časnicima i vojnicima. Imao sam priliku u više navrata razgovarati i s predsjednikom Tuđmanom.”
Ivo Lučić s pok. Tomom Lučićem, dozapovjednikom 2. bojne ljubuške brigade HVO-a u lipnju 1992.
Lučić je rekao kako je tijekom rata dobio u uvid u dokumente “Službe državne bezbjednosti” u kojima je registriran kao “novoeksponirani neprijatelj države” i nova veza neprijateljske emigracije”.
Na Rojsove optužbe da je suradnik stranih tajnih službi, Lučić odgovara kako su te optužbe sulude i da Rojs sliku karaktera Domovinskog rata izjednačavam sa svojom.
“S Rojsom nije bilo polemike on je klevetao, a ja iznosio činjenice!”, kaže Lučić
Na Kupreškoj visoravni sa suborcem Zvonkom Sesarom
BiH može postati punopravna članica EU i NATO-a. Može biti neka vrst Švicarske na jugoistoku Europe, a može ju zadesiti i sudbina Sirije. Sve to ovisi o političkim i društvenim elitama u BiH, a hrvatska politika prema BiH trba nadići sektaštvo i strančarenje i priznati činjenicu da su Hrvati u BiH i BiH vitalni interes za Republiku Hrvatsku, smatra Lučić.
S predsjednikom Tuđmanom na Kninskoj tvrđavi
O prijeporima se dr. Ivom Bancem je ispričao:
Posrijedi je prije svega duboko neslaganje o hrvatskoj politici prema BiH, koje se s vremenom pretvorilo u svojevrsnu fiksaciju. Banac gotovo u svakoj prilici spominje mene i nekolicinu ljudi koje sa mnom povezuje.
On je relativno dobar poznavatelj jugoslavenskog komunističkog režima i novije europske i svjetske povijesti, ali nije uspio shvatiti bit međunacionalnih odnosa i sukoba u BiH. Nikad nije izravno upoznao stvarnost te zemlje pa mu nedostaje „lokalno znanje”, a i predugo je bio izložen utjecaju nekolicine radikalnih bošnjačkih nacionalista i islamista u sklopu jedne prilično nejasne mreže veza.
Danas nastupa kao lobist bošnjačke politike i interesa, a krajnji doseg njegova djelovanja najbolje se vidi u posljednjoj kolumni u kojoj se, u jednom zbrkanom i nesuvislom tekstu, bavi i mnome.
Maxportal/foto:facebook
