SRBIJU bi na putu eurointegracija osim Hrvatske mogle usporavati Rumunjska i Bugarska, uvjetujući svojim zahtjevima otvaranje poglavlja 23, piše u petak beogradski tisak.
Bugari i Rumunji iz ladica vade svoje stare zahtjeve i traže da se poveća broj njihovih predstavnika u svim organima državne uprave u Srbiji. Bukurešt i Sofija najavljuju mogućnu blokadu Srbije na europskom putu i traže veća prava za svoje nacionalne manjine i veću zastupljenost u državnoj upravi, navode beogradske Večernje novosti.
Pozivajući se na neimenovene diplomatske izvore ovaj beogradski list tvrdi kako su Rumunjska i Bugarska jedine članice EU koje su dale “tihu potporu” Zagrebu, čiji su “izaslanici tjednima lobirali u europskim prijestolnicama”.
Večernje novosti pišu da su hrvatski predstavnici lobirali s argumentacijom da Srbija ne treba otvoriti poglavlje o pravosuđu i temeljnim pravima dok ne ispuni tri njihova uvjeta: “ukine zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, ne poboljša položaj hrvatske manjine i u potpunosti ne ispuni suradnju s Haškim tribunalom”.
List tvrdi kako sad, osim što iz Bukurešta i Sofije također inzistiraju da se u Srbiji poboljšaju prava rumunjske i bugarske manjine, Rumunji dodatno traže i rješavanje tzv “vlaškog pitanja” (Vlaha – rumunjske manjine u istočnoj Srbiji) i osigurana manjinska mjesta u srbijanskom parlamentu.
Dodatni zahtjevi su, tvrde Večernje novosti, zapravo stari zahtjevi koje “Bugari i Rumuni sada vade iz ladica, ali su za razliku od Hrvata spremni na kompromis”. U slučaju velikog pritiska najmoćnijih članica EU, Bugarska i Rumunjska bi ipak glasovale za otvaranje poglavlja 23, ali pod uvjetom da se zahtjevi Srbiji ugrade u prijelazna mjerila i ispune tijkom procesa pregovaranja, piše list.
Voditeljica srpskog pregovaračkog tima s EU Tanja Miščević kaže za Večernje novosti kako je Srbija napravila sve što je od nje ovisilo za otvaranje poglavlja 23 i da “sada samo može čekati odluke unutar EU”.
“Tehnički, još ima vremena da se sve pripremi za otvaranje poglavlja do kraja lipnja, poglavito imajući u vidu da u Bruxellesu postoji politička volja da se to dogodi do kraja nizozemskog predsjedanja EU-om”, rekla je Miščević.
MP/Foto:tanjug
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj