U povodu 35. godišnjice smrti Josipa Broza Tita, njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung piše da je bivši jugoslavenski komunistički vođa imao najveći sprovod koji je svijet ikada vidio. List navodi da se svijet tada poklonio pred grobom diktatora i “jednog od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća”.
U tekstu se podsjeća na Titov pogreb na koji su došli Margaret Thatcher, Helmut Schmidt, Erich Honecker, Kim Il-sung i Sadam Husein.
“Istok, Zapad i Jug su se klanjali pred grobom jednog od najvećih masovnih ubojica 20. stoljeća”, navode ove novine te podsjećaju da je 2mit o Titu nadživio kraj Hladnog rata i krvavi raspad Jugoslavije”.
Povod za analizu FAZ-a odnos je nove hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović prema Titu.
Autor Karl-Peter Schwarz podsjeća da je hrvatska predsjednica uklonila Titovo poprsje iz svoga ureda jer odbacuje identifikaciju ‘komunističkog diktatora s hrvatskim antifašizmom’, navodeći da je na to oštro reagirala hrvatska ljevica, primjerice bivši predsjednik Ivo Josipović i predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović, prenosi Deutsche Welle.
Autor članka podsjeća da je hrvatska predsjednica posjetila područje bivšega ‘hrvatskoga koncentracijskog logora Jasenovca u kojem su ubijene tisuće Židova i Srba’, da se pod njezinim pokroviteljstvom održava službena proslava završetka Drugog svjetskog rata, ali i da će 16. svibnja otići u Bleiburg “gdje će se podsjetiti na Hrvate koje su britanske okupacijske vlasti izručile jugoslavenskim partizanima radi likvidacije”.
“Vrijeme je, smatra predsjednica, da se prekine s političkom instrumentalizacijom prošlosti”, prenosi FAZ.
“Dugo su previđali vezu između Titovog socijalizma i borbi između centara moći bivših republika za svoj dio kolača, koje su se pretvorile u nacionalne sukobe kad je prestao pristizati novac iz inozemstva. Eksperiment radničkog samoupravljanja – u kojemu su poduzeća stalno bila u minusu – preživio je samo zahvaljujući zapadnim kreditima i isporukama sirovina iz Istočnog bloka. Titovi nasljednici našli su se pred brdom dugova koji su od 1971. do 1983. narasli s četiri na više od 20 milijardi dolara.”
Opisavši život u bivšoj Jugoslaviji koji je, zahvaljujući zaduživanju, bio bolji nego u nekom drugom komunističkom režimu, autor piše da “diktator rođen u Kumrovcu u svojoj hrvatskoj domovini uživa posebno velik ugled”.
Velikosrpski nacionalisti su se u konstrukciji svoje slike povijesti mogli pozvati na Dražu Mihailovića, velikog protivnika Tita, dok su Hrvatima bile na raspolaganju dvije podjednako neatraktivne tradicije: ona fašističke ustaške države koja je bila u savezu s Hitlerom i uništila desetke tisuća Židova i Srba te ona Titovih partizana koji su likvidirali desetke tisuća stvarnih ili potencijalnih antikomunista, piše list.
“Politička kultura zemlje ljevicu i danas identificira s komunistima, a desnicu s ustašama’, navodi autor i dodaje kako ‘Hrvatska i Slovenija više ne žele slaviti herojskog vođu.”
U članku se podsjeća da je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović maknula iz službene vile na Pantovčaku Titovu bistu jer ne želi identificirati komunističkog diktatora s hrvatskim antifašizmom.
Maxportal /dw.de/ Foto: arhiv
