Poruka Rusima i HDZ-u: ‘Ubrazat ćemo izgradnju LNG terminala! Da je po mom, imali bi ga jučer”

HRVATSKA delegacija na Baltik je stigla po savjete oko izgradnje plutajućeg LNG terminala. LNG terminal u sjevernom Jadranu trebao bi biti sagrađen do 2018. poruka je Predsjednice Rusima i dijelu HDZ-a oslonjenom na ruski kapital.

Svoje ambicije da realizira strateški važan projekt, hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović ponovilo je i u posjetu Litvi. Zajednička energetska politika – bila je glavna tema većine razgovora.

Litvansko nebo, dvjema predsjednicama – nije bilo naklonjeno. Kiši koja je lijevala unatoč, Kolinda Grabar Kitarović u glavnom gradu Litve, dočekana je uz najviše državničke počasti.

Na pitanje kada možemo očekivati da će se cijeli projekt LNG terminala pomaknuti s mrtve točke odgovorila je da je po njenom, to bi bilo jučer.

‘Mislim da stvarno nemamo vremena za gubljenje vremena. Ne smijemo dopustiti da nas zaobiđu energetski tijekovi u EU da postanemo neko slijepo crijevo. Vidim da ministar Panenić radi na tome, da koja god Vlada da dođe nakon rujna da nastavi projekt’, kazala je predsjednica.

Zemlja s gotovo 3 milijuna stanovnika izgradnju skladišta za ukapljeni plin, započela je s jednom – dovršila s drugom Vladom. Trebale su im rekordne tri i pol godine. Više nisu ovisni o Rusiji.

‘Važno je da sve političke stranke shvate da je to prioritet za zemlju, kao što je bio slučaj s nama. Cilj je energetska neovisnost’, naglasila je Daila Grybauskaite, litvanska predsjednica.

‘Izgradnjom LNG terminala ne samo da su pojeftinile cijene energenata, već se u komunikaciji s ruskim Gazpromom mogu ispregovarati puno bolje cijene’, rekla je Grabar Kitarović.

Od priče u kojoj se isprepliću razni geopolitički interesi – Hrvatska s Krka želi jamčiti sigurnu opskrbu i dostavu plina, ovisno o potrebama. Procjenjuje se da bi izgradnja stajala oko 100 milijuna eura.

‘Naš plan je do 2018., imati izgrađen terminal, iskustva koja ima litvanska strana su vrlo dragocjena’, kaže Tomislav Panenić, tehnički ministar gospodarstva. Bude li ih, država računa na privatne ulagače i tvrtke – koji bi snosili troškove.

MP/Foto:Ured pedsjednice