Predsjednica u Yad Vashemu: Osuđujem sve totalitarne režime, nacizam, fašizam i komunizam

PREDSJEDICA Kolinda Grabar-Kitarović u srijedu je u Jeruzalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu izrazila “najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata, istaknuvši da je taj dio povijesti bacio ljagu na našu zemlju, ali da se, zbog budućnosti, moramo suočiti sa svojom prošlošću.

Hrvatska predsjednica je u sklopu dvodnevnog radnog posjeta Izraelu prihvatila poziv da nazoči svečanosti darivanja Yad Vashemu filmske nagrade Oscar koju je producent Branko Lustig, preživjeli iz Auschwitza, 1993. dobio za “Shindlerovu listu” te je tom prilikom odala počast žrtavama holokausta i održala govor.

“Kao predsjednica Hrvatske, izražavam najdublje kajanje zbog svih žrtava holokausta u Hrvatskoj, stradalih od ruke kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata”, kazala je predsjednica nakon obilaska Yad Vashema, gdje je u Dvorani sjećanja, s vječnim plamenom koji gori u spomen šest milijuna stradalih Židova, položila vijenac.

Podsjetila je da su za ustaškog režima, osim židovske zajednice, stradali i brojni Romi, Srbi, Hrvati – “svi oni koji su tada smatrani neprijateljima režima”.

Obraćajući se preživjelima holokausta u Hrvatskoj i njihovim obiteljima i potomcima kazala je da “duboko suosjeća s njihovom boli i patnjom”.

U govoru je jasno dala do znanja koliku je ljagu ustaški režim bacio na hrvatski narod te poručila da “se zbog budućnosti moramo suočiti sa svojom prošlošću i prihvatiti je”.

“Ustaški režim nije bio odraz istinskih želja hrvatskog naroda za neovisnom državom. Nažalost, izmanipulirali su želju hrvatskog naroda za neovisnošću” rekla je predsjednica i istaknula da je veliki dio hrvatskog naroda bio dio antifašističkog pokreta otpora.

“Bio je to veliki pokret, jedan od proporcionalno najvećih pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu”, kazala je Grabar-Kitarović i kazala da je obol antifažizmu dala i njezina obitelj.

“Zahvalna sam onima koji su nas stavili na pravu stranu povijesti. Sadašnja Republika Hrvatska utemeljena je na antifašizmu i na Domovinskom ratu”, kazala je predsjednica.

“Domovinski rat je za nas bio značajan jer nam je donio slobodu, ali također i puno razaranja”, rekla je, spomenivši Vukovar, iz kojeg su mnogi odvedeni u koncentracijske logore da se nikada ne vrate i za čijim se posmrtnim ostacima još uvijek traga.

“Mislili smo da se nakon Drugog svjetskog rata ništa slično Vukovaru ili Srebrenici ne može dogoditi na europskom tlu. Ali ponovo se dogodilo i to nam govori da mir i naše vrijednosti nikada ne smijemo uzeti zdravo za gotovo”, rekla je predsjednica.

“Hrvatska je danas ponosna članica EU-a i NATO-a koja dijeli zajedničke vrijednosti i s Izraelom, zemljama koje štuju slobodu, demokraciju i prava svakog pojedinca, bez obzira na etničku, vjersku ili bilo koju drugu pozadinu”, dodala je Grabar-Kitarović.

Također je kazala da je iznimno ponosna što danas u Yad Vashemu možemo “odati slavu životu dragog prijatelja Branka Lustiga i njegovoj misiji izgradnje boljeg svijeta”.

Najavila je izgradnju memorijalnog centra za žrtve holokausta u Zagrebu i pozvala Yad Vashem na suradnju, “kako bismo se mogli duboko pokloniti žrtvama svih totalitarnih režima”.

“I danas koristim ovu priliku da osudim sve totalitarne režime, nacizam, fašizam i komunizam”, kazala je predsjednica.

Odajući počast pravednicima među narodima, i ističući koliko je ponosna na njih 111 iz Hrvatske koji su zaslužili taj status, predsjednica je na hebrejskom izgovorila riječi poznatog izraelskog pjesnika Haima Hefera: “Pred vama pravednicima, klanjam se”.

Branko Lustig je, poklanjajući svoj Oscar Yad Vashemu u trajno vlasništvo, kazao da to čini kako bi priče poput one ovjekovječene u “Schindlerovoj listi” zaintrigirale sve više ljudi, posebice mladih, jer žrtve progona, svih progona na svijetu, zaslužuju da ih se ne zaboravi.

“Svi žele znati (što se dogodilo), ali ne žele se sjećati, ne žele to pamtiti”, kazao je Lustig i zahvalio hrvatskim vlastima koje rade na tome da i Zagreb konačno dobije memorijalni centar holokausta.

Yad Vashem je kao muzej holokausta (Shoa na hebrejskom) utemeljen 1953. godine u spomen žrtvama i svim onima koji su, riskirajući svoje živote, odlučili pomagati Židovima i spasiti ih od genocida. Oni su u Yad Vashemu dobili svoj prostor – Vrt pravednika među narodima, a njihova imena su uklesana u zidove vrta. Yad Vashem je podignut na zapadnom obronku gore Herzl, na Brdu sjećanja, i nakon Zida plača je najposjećenije turističko mjesto u Izraelu. Ime je preuzeto iz knjige proroka Izaije koji kaže da će “u kući svojoj i među zidovima svojim podići spomenik i ime, bolje nego sinovima i kćerima i svakom od njih dati vječno ime koje se neće zatrti”.

Kolinda Grabar-Kitarović u večernjim se satima sastaje s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, dok je u četvrtak očekuje susret s predsjednikom Reuvenom Rivlinom i predsjednikom Knesseta Yulijem Yeolom Edelsteinom.

MP/H/foto:FaH