PUT SVILE 21. STOLJEĆA: Kina i euro savez Jadran-Baltik-Crno more

Kineska geopolitika trgovačkih puteva, očekuje oživljavanje drevne arterije „Puta svile“ preko euroazijskog kontinenta te proizvodi prve kolateralne učinke.

Potencijalna integracija Pekinške Inicijative „Pojas i cesta“ s regionalnom shemom infrastrukture u Srednjoj i Istočnoj Europi pridonosi promjeni ravnoteže snaga u euro-ruskoj dinamici.

Peking tvrdi da euroazijski kontinent postoji kao „integralna cjelina“ te Srednja i Istočna Europa imaju važnu ulogu u strategiji povezivanja istočne kineske obale i Zapadne Europe preko kopna te preko morskih prolaza.

U skladu s tom vizijom, 23. veljače, tijekom sastanka u Zagrebu s hrvatskim premijerom Tihomirom Oreškovićem, predstavnici kineskog Nacionalnog razvoja i Komisije za reforme su naglasili da je Kina zainteresirana za povezivanje na Inicijativu Jadran – Baltik –Crno more u sklopu kineskog projekta „Pojas i cesta“.

Inicijativu Jadran – Baltik – Crno more je prvi put iznijela Predsjednica Hrvatske,Kolinda Grabar Kitarović u rujnu 2015.godine. U svojem mišljenju to bi trebao biti okvir za pojačanu suradnju na političkim, gospodarskim i sigurnosnim područjima među 12 država Europske unije u Srednjoj i Istočnoj Europi.

Ovaj hrvatski projekt regionalne integracije ima za cilj promovirati konkretne projekte na razvoju infrastrukture kako bi se poboljšale trgovinske veze i energetska neovisnost istočnog boka članica EU i NATO saveza.

Kada se u listopadu prošle godine kineski predsjednk Xi Jinping sastao sKolindom Grabar Kitarović u Pekingu, pozdravio je Inicijativu Jadran – Baltik – Crno more te istakao da je razvoj Sjever – Jug koridora u Europi zasnovan na lukama Jadranskog i Baltičkog mora komplementaran sa kineskom strategijom „Puta svile

“.

JADRAN – BALTIK – CRNO MORE / INTERMARIUM / MIĘDZYMORZE / ABC INICIJATIVA

Peking može zapravo iskoristiti povoljan položaj Jadrana, Baltika i Crnom mora kao vezu gospodarskog  „Pojasa i Pomorskog puta svile 21 stoljeća“ – kombinacijom kopnenog i morskog dijela kraka  „Pojas i cesta“, odnosno kroz uzdužni i intermodalni koridor u srce Europe.

Kolinda Grabar Kitarović stalno ponavlja da ovaj projekt nije usmjeren protiv Rusije.

Ipak, malo je vjerojatno da će Kremlj uvažiti uvjeravanja predsjednice Hrvatske, i to se neće promijeniti ako Moskva pogleda na kartu Europe. Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more je zapravo zapanjujuće slična s projektom Intermarium (Međumorje znači „zemlja između mora“), savezom država od Baltika do Crnog mora, a potencijalno i do Jadranskog mora koje se prvi put pojavljuje u dvadesetim i tridesetim godina prošlog stoljeća kada je poljski lider Jozef Pilsudski  pokušao stvoriti ovaj savez kako bi spriječio njemački i ruski ekspanzionizam.

Danas poljski predsjednik Andrzej Duda je nastavio s geopolitičkim razmišljanjima Pilsudskog, otvoreno potvrđujući formiranje modernog Intermariuma, a koji se u velikoj mjeri poklapa s blokom država uključenih u Inicijativu Jadran – Baltik – Crno more.

Rusija će se neizbježno suprostaviti bilo kakvim pokretima usmjerenim na povećanje suradnje država Srednje i Istočne Europe, promatrajući ga kao napor da se odvoji ruski teritorij od Zapadne Europe. No, danas je problem za Kremlj jer za razliku od razdoblja između dva svjetska rata, danas Kina djeluje kao nezavisna varijabla u eventualnom stvaranju Intermarium grupacije.

Kineska suradnja sa državama Srednje i Istočne Europe (tzv. Kina + 16) je podržana i od strane Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Ta sinergija kineske „Pojas i Cesta“ sheme bi bila podržana od strane EBRD-a s Planom investicija teškim 393 milijarde dolara.

Potrebno je naglasiti da Peking i Bruxelles rade na poboljšanju infrastrukturnih veza  putem uspostave platforme kinesko- europskog povezivanja.

Baltik

Konačno, Kina i EU rade na postavljanju koridora između Trans-European Transport Network (TEN-T), plan Bruxellesa za nadogradnju Europskog prometnog sustava  i  kineskog „Pojas i cesta“ sustava. Inicijativa Jadran – Baltik – Crno more treba se uklopiti u taj kinesko-europski infrastrukturni mehanizam.

Prilikom posjeta Latviji, 19.veljače, potpredsjednik Kineskog nacionalnog razvoja i Komisije za reforme, Ning Jizhe,  izrazio je interes svoje vlade za jačanje kontejnerskog željezničkog prometa od Kine do Baltika i Sjeverne Europe te za ulaganja u projekte Rail Baltica i luku latvijskog glavnog grada Rige.

Rail Baltica je željeznički projekt velike brzine vožnje, u Inicijativi  TEN – T, koja će povezivati Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Poljsku s nastavkom dalje prema Njemačkoj. Luka Riga bi postala nova sjeverna  arterija TEN-T projekta Jadran- Baltik koridora.

Dakle, Kina bi na obali baltičkog mora napravila novi veliki transportni i logistički centar u sklopu projekta „Pojas i cesta“ sheme te bi u te baltičke luke osim Rige uključila i luka Klaipeda u Litvi.

Kineske planove za ponovno podizanje Klaipeda luke treba promatrati u kombinacii sa pekinškim interesom za izgradnju hrvatske luke Rijeka, najjužnijem moru Inicijative Jadran – Baltik – Crno more, a što je još važnije, mogućoj povezanosti između novog „Iron Silk Road

“, odnosno novog željezničkog povezivanja na Putu svile i baltičke obale.

„Iron Silk Road“ je kinesko-europska kopneno-morska brza linija koja spaja ukrajinsku crnomorsku luku Ilichivsk s Zapadnom Kinom preko Gruzije, Azerbejdžana i Kazakhstana. Ovaj euro-azijski  prometni pravac je operativno uveden u siječnju 2016. Godine i ima veliku stratešku važnost budući da zaobilazi ruski teritorij.

Slabljenje ruskog utjecaja

Ukrajina je trenutno u pregovorima s Litvom i Bjelorusijom za povezivanje željezničkog pravca „Iron Silk Road“ s lukom Klaipeda u Litvi. Ako se tri države uspiju dogovoriti oko pokretanja ovog projekta, Rusija će zasigurno izgubiti svoju poziciju kao tranzitni prostor za kinesko-europsku trgovinu.

Kineski infrastrukturni projekti u Srednjoj i Istočnoj Europi kroz strategiju „Put svile“ imaju potencijal ozbiljnog slabljenja pritiska Rusije na svoje zapadne susjede. Iako Moskva ne može puno učiniti kako bi zaustavila kineski angažman u europskom postsovjetskom prostoru, njezina jedina nada je da povijesno nepovjerenje među sudionicima koje vlada na tom prostoru postane dominantno te u kombinaciji s oštrom konkurencijom može propasti projekt Jadran – Baltik – Crno more kao i bilo koji drugi potencijalni Intermarium-oblik saveza.

M.Glavinić/Novi Pogledi/Emanuele Scimia, analitačar vanjske politike/euobserver