Prošle godine 27. srpnja na obroncima iznad Srba dovršena je ekshumacija pobijenih Hrvata na dan kada se i bivšoj Socijalističkoj Republici Hrvatskoj slavio – Dan ustanka.
“Sve se odavno zna. Na ovome mjestu su žrtve, djeca i odrasli, živi bacani u tu jamu. Zato želim podsjetiti da je to bilo odmah nakon pucnja prve puške u Srbu. Vrijeme je da se naša država jasno odredi prema tim događajima. Pa, bar se ne bi trebalo okupljati i slaviti tu prvu pušku, jer je poznato kako je ona krenula”, izrekao je ove rečenice biskup gospićko-senjski Mile Bogović na završetku ekshumacije na Dabinu vrhu u gustoj šumi, u blizini Donjega Srba.
Na tom mjestu iznad sela Brotnja, u dubokoj jami, pronađeni su ostaci 19 žrtava, mještana hrvatskih sela ubijenih u ljeto 1941. U dane srpske pobune koja se i dan-danas u nekim političkim krugovima obilježava i proslavlja kao početak ustanka u Hrvatskoj. 
Biskup Mile Bogović pojašnjava: “U naletu prve puške koja je puknula 27. srpnja 1941., nakon toga se ovo ovdje dogodilo, pobijena je cijela hrvatska obitelj Ivezić.”
Unatoč zločinačkom zavjetu šutnje istina se nije mogla sakriti. U “danima ustanka” krajem srpnja 1941. godine ubijena je cijela obitelj Ivezić, čak 32 člana. U Dabinoj jami otkriveni su posmrtni ostaci 19 osoba. Vjerojatno su ostaci ostalih nestalih osoba na nekoj drugoj lokaciji.
Ekshumaciju je organiziralo Ministarstvo branitelja po nalogu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, a teške radnje izvlačenja posmrtnih ostataka izveli su članovi Gorske službe spašavanja.
Sam ministar Predrag Matić koji je također bio nazočan ekshumaciji ustvrdio je:
“Ovdje smo kao predstavnici Vladine politike da je žrtva – žrtva i da svaka žrtva zaslužuje dostojno počivalište, ovdje smo došli da nakon 73 godine ekshumiramo posmrtne ostatke ovih žrtava, da ih dostojno pokopamo.”
Pomoćnik ministra branitelja, pukovnik Ivan Gruić tom je prigodom dodao:
“Pretpostavlja se da je riječ o posmrtnim ostacima obitelji Ivezić. Mora se znati da su od živuće rodbine obitelji Ivezić uzeti krvni DNK uzorci, što znači može se pristupiti identifikaciji.”
Uistinu je bilo mučno svjedočiti ekshumaciji, redovi posloženih posmrtnih ostataka, sustavno označeni i poredani stajali su nedaleko duboke jame u koju su žrtve bacane – žive. Mukotrpan i mučan posao završen je vrlo profesionalno.
“Ostaci koje smo pronašli pripadaju osobama od dječje dobi od staraca“, rekao je prof. dr. Milorad Kubas iz Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku.
Ekshumaciji je bio nazočan i biskup Mile Bogović. On je istaknuo: “Bar je sada jasno da se u Srbu ne bi trebalo okupljati i slaviti ustanak 27. srpnja. U tom ustanku se ovo i dogodilo!”
Inače, u ovom kraju istočne Like Hrvati su praktički nestali, iščezli. Nedvojbeno i zaslugom “ustanika” iz srpnja 1941. godine. Primjerice, župa Boričevac prije 75 godina brojila je 2.000 hrvatskih mještana, no nakon ljeta 1941. hrvatski živalj je doslovce nestao. Selo je posve uništeno i spaljeno, zauvijek je nestalo s topografije tog područja.
I ovom ekshumacijom na vidjelo izlazi istina o ustaničkom, zapravo četničkom teroru iz 1941. godine kada se s tih područja hrvatsko stanovništvo nakon brojnih pokolja moralo iseliti. Tko nije izbjegao teško bi izvukao živu glavu. U tim krajevima popis zločina nad Hrvatima je užasan…
U Drvaru je ubijeno više od 300 Hrvata, u Bosanskom Grahovu šesdesetak, a pogubljeni su i hodočasnici nedaleko Drvara koji su se vraćali vlakom s proslave blagdana Svete Ane. Mučeničku smrt nije izbjegao ni svećenik Waldemar Maximilian Nestor…
Ekshumacija posmrtnih ostataka hrvatske obitelji Ivezić iznad selo Brotnja nedaleko Srba otvara pitanja o političkoj moralnosti i čestitosti pa i smislenosti proslave Dana “ustanka”. No, kada je naša aktualna politika držala do morala, čestitosti i smisla?
Andrija Kačić Karlin/Foto:Komisija na nestale
